U okviru kampanje Glas žena u sportu u organizaciji Povjerenstva za ravnopravnost spolova u sportu HOO-a održana je edukativna radionica namijenjena sportašicama, sutkinjama i djelatnicama u sportskoj administraciji.

U kampanju su uključeni: Agencija za elektroničke medije, Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i Hrvatski paraolimpijski odbor, a podržali su Ministarstvo turizma i sporta te Ministarstvo za kulturu i medije.

Riječ je o prvoj u nizu radionica čiji je cilj poboljšanje prezentacije sporta i sportašice u objavama na društvenim mrežama, kvalitetnije komuniciranje s predstavnicima medija, kao i priprema sadržaja koji žele podijeliti s javnošću. Sudionicama radionice obratili su se Vanja Gavran iz Agencije za elektroničke medije, Siniša Krajač, glavni tajnik HOO-a, te Ratko Cvetnić, član HAZU-a. Vježbe uz Moranu Paliković Gruden vodili su tajnica Komisije Mia Baćić, koja je sudionice podučila o kreiranju sadržaja na društvenim mrežama i glavni urednik SPTV-a Jura Ozmec, simulacijom televizijskih izjava sportašica prije i poslije nastupa. Važnost imaju društvene mreže, kao i brendiranje sportašice. Upravo je to ono što određuje glas sportašica u javnosti i sportu. Ako je on dobar, donosi više mogućnosti. Istraživanja su pokazala da je na početku kampanje u medijima prisutno bilo svega 3,96 posto žena, a nakon prvog dijela kampanje njihovo je prisustvo naraslo na 8 posto. 

Sadržaj se nastavlja...

Sport je dio društva i u njemu se reflektiraju mnoge dobre i loše stvari društva, kao i društveni odnosi moći. Žene u sportu često se nalaze u nepovoljnijem položaju od muškaraca. Izložene su različitim kriterijima, teže dostupnoj infrastrukturi i neravnopravnoj zastupljenosti na upravljačkim mjestima u sportskim savezima i zajednicama. O potrebi ravnopravnijeg praćenja ženskog kolektivnog sporta najviše govori podatak da su od 17 posto registriranih sportašica u odnosu na 83 posto registriranih sportaša, 50 posto uspješnih plasmana u olimpijskim sportovima postigle hrvatske sportašice.

Vidljivost ženskog sporta izrazito je mala u emisijama i prijenosima. Nema ravnopravnog tretmana između sportaša i sportašica, žene igraju na lošijim terenima, a postoji i problem upravljanja u sportskim organizacijama. Na temelju kontinuiranih istraživanja uočena je podzastupljenost ženskih sportova u programima nacionalnih televizija, a posebno u informativnim programima. U 370 analiziranih priloga samo 14 su bili o ženskom kolektivnom sportu. Važno je da mediji koji imaju veliku moć i snagu predstavljaju različite vijesti iz područja i ženskog i muškog sporta podjednako, a sve s ciljem da se izbjegnu stereotipi koji mogu dovesti do predrasuda prema ženskom sportu. Veća vidljivost u medijima zasigurno bi predstavljala snažan zamašnjak razvoju ženskog sporta i uključivanju većeg broja djevojčica u sportske aktivnosti.

Drugi problem je sudjelovanje žena u upravljačkim tijelima nakon sportske karijere, budući da se žene nakon završetka sportske karijere ne vraćaju sportu. Interes sportaša je i da sportašice budu vidljivije kako bi rezultat sporta kao cjeline popravio standarde u hrvatskom društvu.

ŽENE U KARLOVAČKOM SPORTU

U Karlovcu gotovo i nema sportske discipline a da u njoj ne participiraju žene. One su, apsolutno, nezaobilazan i nadasve značajan faktor u svakom sportu. Kao rekorderke ili kao djelatnice koje udaraju poseban pečat. Na primjer, u sustavu natjecanja članica Karlovačke športske zajednice (KŠZ) koje se aktivno natječu, sveukupno je oko 1200 sportaša, bez škola odnosno neregistriranih sportaša. Od toga je oko 300 sportašica. Većina klubova ima muške i ženske selekcije dok samo ženski pogon ima 6 klubova: ŽKK Karlovac (košarka), OK Karlovac (odbojka) ŽNK 4 rijeke (nogomet), KK Karlovac (kuglanje), RK Škola rukometa Karlovac i malonogometašice Radnika koje igraju 1. Hrvatsku futsal ligu. Tri kluba u svom sastavu imaju mušku momčad i žensku ekipu. Najviši rang igraju odbojkašice, potom kuglačice te rukometašice. Od pojedinačnih sportova najbrojnije su sportašice u borilačkim sportovima, osvajačice su europskih i svjetskih medalja, gimnastičarke, atletičarke…

O proslavljenim karlovačkim atletičarkama Jelici Pavličić-Štefančić, Katici Mataković-Milčić i ovogodišnjoj dobitnici KŠZ-ove nagrade za dugogodišnji rad u sportu Ani Guštin-Dragojević toliko se toga već zna.  Svjetska atletska rekorderka i olimpijka Jelica je sportska legenda, dobitnica Državne nagrade za sport 'Franjo Bućar“'. Sportu se  pridružuje prigodno, kad je pozovu. Nekadašnje prvakinje Mataković i Guštin još su aktivne kao trenerice i klupske dužnosnice. Tanja Rašić je trenerica seniorske momčadi HRK Karlovca a Irena Zdjelar mladih karlovačkih odbojkašica, Ksenija Stepić agilna je članica Uprave RK Škola rukometa Karlovac. Bivša gimnastičarka Tina Pavlić-Kučan uzela je „sokole“ pod svoje i iz njenog uspješnog trenerskog rada stvorila se prvakinja Hrvatske Petra Furač, najbolja sportašica grada i županije. Godinama već u košarkaškom sportu je aktivna Kristina Peris. Marina Capan bavila se atletikom i košarkom a danas je odana fitnessu. Bivša rukometašica Jasenka Štimac je svoj sportski vrhunac dosegla u kuglačkom sportu. Da u Karlovcu nemamo Ljlju Vokić pitanje je da li bi još djelovao Konjički klub. Mateja Kunović trenerica je u TKD Karlovac. Gabrijela Šalković je najuspješnija karlovačka maratonka, i sve drugo što uz to ide. Tekvondašica s toliko domaćih i svjetskih medalja i pokala je Marijeta Željković-Ćelić, izabrana za sportašicu Hrvatske u anketi HOO-a, ni danas joj ne manjka strasti spram sporta. Marijeta je danas prva dama KA-sporta, glavna tajnica Karlovačke sportske zajednice (KŠZ), „strah i trepet“ u gradskom sportu. Predsjednica je i Županijskog taekwondo saveza.

Sorry ako sam neku zaboravio spomenuti, nije namjerno.