SPORT

7 DANA NA 4 RIJEKE

Vrhunskog sporta neće biti bez velike baze djece koja se bave sportom!

Vrhunskog sporta neće biti bez velike baze djece koja se bave sportom!

Konferencije "Hrvatski sport 2030." posvećena je bila aktualnom stanju te perspektivama i strategiji razvoja hrvatskog sporta do kraja ovog desetljeća. Sudionici su se složili i da su društvene mreže odavno postale najpoželjniji komunikacijski alat za sportaše.

U Karlovcu je završeno 20. OP Karlovca na kojem je nastupilo 200-injak ekipa s oko 2000 sudionika malih rukometašica i rukometaša koji su se u dvije nedjelje natjecali u mini i super mini rukometu. Ilovačka nogometna mladež uspješna je bila na turniru u BiH. NK Ilovac je na igralištu u Ilovačkoj šumi organizirao je nogometni turnir na kojem je sudjelovalo nešto više od 150 djevojčica i dječaka završne vrtićke dobi, predškolaca, većina ih je još u prvoj nogometnoj abecedi. Limači „kanarinci“ opet su bili uspješni na 15. Limač – Zagić Ljetnom kupu u Zagrebu gdje su zauzeli 3. mjesto. Nadalje - Dinamo, Zvezda, Verona, Maribor, Hajduk, Juventus, Milano iz 9 europskih zemalja – zvuči kao skupina Europske lige, ali ipak samo u malenom Kurilovcu pored Velike Gorice gdje se okupila sama krema nogometnog U-10 uzrasta. Povod – već tradicionalni Alpas kup. Ova natjecanja su najsvježiji primjer za temu ove kolumne jer su nedavno održana. 

Poznato je, međutim, da u većini klubova roditelji plaćaju članarinu, financiraju kupnju opreme, voze djecu na natjecanja ... Neki od njih očekuju da će sutra biti neki novi Sinkovići, Cindrići, Modrići ... I tu nema ništa loše samo ...

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

„Hrvatska ima dosta pretile djece, čak 38 posto dječaka i 34 posto djevojčica. Vodimo razgovore o povećanju broja sati tjelesnog odgoja u školama, dotad taj nedostatak pokušavamo kompenzirati kroz razvoj školskog sporta.“, rekao je državni tajnik za sport, Karlovčanin Tomislav Družak.

Zaboravljamo da društvena djelatnost sporta počinje od vrtićke dobi i zato je projekt sportskih škola dobar kao i aktivnosti malih rukometaša i nogometaša s početka ovog teksta. Naime, društvena djelatnost ne odnosi samo na vrhunski sport, a da bismo bili uspješni moramo spojiti ta dva segmenta - vrtićku dob i vrhnski sport. Jer, ni vrhunskog sporta neće biti bez široke baze djece koja se bave sportom, Ne bude li pak dobrih rezultata i medalja vrhunskih sportaša, onda ta djeca neće imati uzore i motiv za bavljenje sportom.

Naravno da nismo dovoljno bogata država da primijenimo norveški model u kojem je dječji sport potpuno besplatan. Bavljenje sportom ne smije biti preveliko financijsko opterećenje roditeljima jer zbog tog razloga sve više djece prestaje se njime baviti. Brojke jasno pokazuju da bismo u budućnosti mogli imati puno manje sportskih uspjeha nego do sada. Hrvatska je u razdoblju svjetske epidemije ostala bez oko 30 posto djece koji su se jednostavno prestali baviti sportom. To je jako puno za zemlju koja unutar 3,9 milijuna stanovnika ima svega 350.000 djece u rasponu od 12 do 19 godina.

U nadolazećem vremenu potrebna su sustavna rješenja s dobrom strategijom razvoja - zaključak je konferencije "Hrvatski sport 2030.", koju su nedavno bili priredili Večernji list i Hrvatski olimpijski odbor. Posvećena je aktualnom stanju te perspektivama i strategiji razvoja našeg sporta do kraja ovog desetljeća. Cilj konferencije je da sportaše učinimo još prepoznatljivijima, da im se osiguraju uvjete za razvoj. 

„Naša je situacija takva da sport možemo gledati kao industriju ili društvenu djelatnost. Industrija sporta iznosi više od 2,2 posto BDP-a Europske unije, a kod nas je to 1,6 posto. Društvena djelatnost sporta pak počinje od vrtićke dobi. No, suočeni smo s vrlo lošom demografskom situacijom. Financije se mogu lakše riješiti nego povećati broj stanovnika.“, rekao je predsjednik HOO Zlatko Mateša te je izrazio želju da konferencija rezultira jasnom strategijom kamo će ići naš sport do 2030. godine. 

Glavni tajnik HOO Siniša Krajač je kazao kako sport nije samo natjecanje nego i emocija te da je na svima nama zadaća da tu emociju zadržimo u narodu, a sportašima omogućimo što bolje uvjete za rad zaključivši kako hrvatski sport i hrvatski sportaši nikada ne gube. 

Raspravljalo se i na temu „Sport i mediji“. Naglašeno je kako se sport uspio izboriti za poziciju u medijima, ali da sportaši nisu iskoristili priliku postati u puno većoj mjeri dionikom opće komunikacijske sfere. Sudionici su se složili da su društvene mreže odavno postale najpoželjniji komunikacijski alat za sportaše. U činjenici da sami mogu kreirati poruke javnosti, krije se i odgovor o nepovjerenju sportaša prema medijima, a uslijed čega trpe upravo mediji.

Prije SP-a 1998. za Hrvatsku je u svijetu čulo svega 3 posto svjetskog stanovništva, a nakon bronce u Francuskoj čak 70 posto. Njemački Bild je 2018. Hrvatsku proglasio najsportskijom državom na svijetu. Nakon turizma, Hrvatska je globalno najpoznatija po sportu.  Idućih godina sport će biti ono što je bio dosad - jedan od najvećih hrvatskih brendova. I zato treba pomoći klubovima i savezima koji su u krizi. Treba više ulagati i u trenere, sportske znanstvenike, sve sportske djelatnike ... Industrija sporta u Europskoj uniji iznosi više od 2,2 posto BDP-a, a kod nas je na 1,6 posto. U odnosu na 2015. godinu proračun za sport veći je za 500 milijuna kuna. 

Trenutak je da se reagira jer sport je u ogromnim problemima, naročito momčadski. Nedostaje i trenera, neki savezi rade s tek 50 posto potrebnog kadra. Trebalo bi ulagati i u infrastrukturu, a fondovi Europske unije idealni su da našim sportašima stvorimo bolje uvjete za razvoj. Krenimo odmah, jer vremena više nemamo. (Izvor: Konferencija VL/HOO)

Izdvojeno


Reci što misliš!