“Doping u vrhunskom sportu” bila je tema simpozija održanog u
srijedu, 26. travnja 2017. godine u zagrebačkom hotelu Panorama.
Skup koji su organizirali Hrvatski olimpijski odbor (HOO) i
njegova Zdravstvena komisija pod pokroviteljstvom Predsjednice
Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović
pratilo je više od 120 trenera.
– Ovakvim susretom s najboljim i najznačajnijim ljudima hrvatskog
sportu želimo utvrditi kako se Hrvatska treba postaviti u
današnjem svijetu sporta u kojem je doping sveprisutna tema, kako
spriječiti bilo kakve neugodne posljedice za naše sportaše. Broj
zabranjenih supstanci svakodnevno raste, pregledi su sve
rigorozniji a to je veliki izazov za sve nas – rekao je u svom
uvodnom govoru predsjednik HOO-a i član osnivačkog odbora
Svjetske antidopinške agencije Zlatko Mateša te dodao da je
ravnoteža između obaveze zaštite sportaša i pravedne i pravične
dopinške kontrole izazov za međunarodni sport danas.
Predsjednik Zdravstvene komisije dr. Miran
Martinac naglasio je kako je doping u svojoj biti
potpuno suprotan sportskom duhu.
– Ovaj je simpozij još jedan korak u unapređenju borbe protiv
dopinga kojom nastojimo očuvati temeljnu vrijednost sporta –
sportski duh, te zaštititi čistog sportaša – dodao je.
Voditeljica zdravstvene skrbi u HOO-u Mimi
Vurdelja podsjetila je da se do vrhunskih rezultata
dolazi treningom, odmorom, odgovarajućom prehranom te psihološkom
potporom, dok je doping put prečicom, drugim riječima varanje.
Posebno se osvrnula na dodatke prehrani koje sportaši rado
koriste i upozorila da ti dodaci moraju biti ispitani,
registrirani, odobreni od strane nadležnih državnih institucija i
certificirani, pa čak i ako ispunjavaju ove kriterije potrebno je
savjetovati se sa stručnjacima prije uzimanja.
Anemičnu hipoksiju ili smanjen dotok kisika zbog nedovoljne
koncentracije hemoglobina u kontekstu dopinga pojasnio je prof.
dr. Boris Labar, a kao doping budućnosti opisao
je korištenje embrionalnih matičnih stanica. Radi se o grani
regenerativne medicine koja se bavi obnovom i zamjenom čovjekovih
stanica.
Dr. Zoran Bahtijarević kao vrlo česti uzrok
negativnih dopinških nalaza u Hrvatskoj naveo je neznanje,
neinformiranost i nemar sportaša, trenera i ostalih osoba koje se
skrbe o sportašu te neredovito praćenje promjena na popisu
zabranjenih sredstava. Istaknuo je da je sportaš uvijek osobno
odgovoran za sve što unosi u svoje tijelo, bez obzira što je
zabranjeno sredstvo uzeo nesvjesno. Upozorio je i na činjenicu da
se zabranjena sredstva mogu unijeti normalnom prehranom. Tako je
na Svjetskom nogometnom prvenstvu U17 u Čileu 2015. godine kod
većine igrača zabilježena povećana koncentracija zabranjenih
hormona jer su jeli kontaminiranu govedinu. Iznio je i zanimljiv
primjer hrvatskih nogometnih reprezentativaca koji ne jedu hranu
koja sadrži mak jer postoji mogućnost da se on uvozi iz Kine gdje
se za razliku od Europe ne pročišćava od opijata.
Kakav je detaljan postupak provođenja dopinške kontrole opisao je
doc. dr. Dinko Pivalica. Kontrola se može
provesti za vrijeme ili van natjecanja. Sportaša van natjecanja
kontrolor može posjetiti na treningu ili kod kuće i to u
vremenskom razdoblju koje je sportaš obavezan unijeti u centralni
sustav ADAMS Svjetske antidopinške agencije. Dopinška kontrola za
koju se daje uzorak urina ili krvi počinje u trenutku kada
kontrolor uruči poziv sportašu i traje sve do trenutka dok
sportaš pod njegovim nadzorom preda valjani uzorak.
Predstojnik službe za antidoping Hrvatskog zavoda za
toksikologiju i antidoping prim. dr. sc. Zoran
Manojlović u svom je predavanju govorio o nuspojavama
zabranjenih sredstava, a među najtežima su oštećenja jetra,
srčani udar, agresivnost, gubitak kose, ozljede tetiva, promjene
na koži a moguće su i smrtne posljedice.
Svoja iskustva i mišljenja o dopingu na okruglom stolu iznijeli
su treneri zlatnih olimpijaca Ratko Rudić i
Nikola Bralić, izbornik hrvatske košarkaške
reprezentacije Aleksandar Petrović, zlatni
olimpijac Valent Sinković, brončani olimpijac
Filip Hrgović te europski prvak na preči 2015.
godine Mario Možnik. Ratko
Rudić i sam je kao igrač na Svjetskom prvenstvu u
vaterpolu 1975. godine bio optužen za doping, da bi se naknadnom
analizom utvrdilo da nije uzimao nedozvoljena sredstva.
– U ranim vremenima dopinške kontrole dolazilo je do strašnih
pogrešaka. A ni mi nismo bili upućeni. Moj nalaz bio je šok za
sve nas. Nakon toga nisam nikada više uzimao ili svojim
sportašima davao bilo kakva sredstva na svoju ruku. To prepuštam
struci – rekao je i dodao – najveća opasnost je što sportaši žele
pobijediti po svaku cijenu, pa čak i po cijenu života. Trener je
odgovoran da šalje određenu poruku kako zbog prevelike ambicije
ne bi došlo do dopinga.
Veslački trener zlatnih olimpijaca Nikola Bralić
istaknuo je kako je veliki zagovornik fair playa ali nije
zagovornik dodataka prehrani, jer smatra kako zdrava i
uravnotežena prehrana daje sportašu sve potrebno, a rezultati se
postižu treningom. Sličan je bio zaključak i boksača
Filipa Hrgovića.
– Puno je toga na tržištu, svi vam garantiraju da ćete upravo s
njihovim proizvodima postići rezultate. Ne treba puno
eksperimentirati, treba se držati zdrave prehrane, nekih
osnovnih, provjerenih dodataka prehrani, biti spartanac,
trenirati jako, živjeti sportski i to je put do uspjeha.
Uz sve opasnosti koje sa sobom nose neznanje i neinformiranost o
dopingu i dodacima prehrani, ako sportaš poštuje sve postupke i
kodekse o zabranjenim tvarima i metodama, odaziva se na svaku
dopinšku kontrolu te se savjetuje sa stručnjacima kao što su
članovi Zdravstvene komisije HOO-a, on može biti uzoran sportaš s
valjanom zdravstvenom dokumentacijom, zaključeno je na simpoziju.
– HOO i njegova Zdravstvena komisija već su započeli s
pripremama idućeg simpozija koji će se održati krajem godine.
Edukacija trenera, sportaša i sportskih djelatnika put je kojim
želimo nastaviti, jer je to jedini način da ih upoznamo sa svim
novim saznanjima i očuvamo zdravlje sportaša – najavila je Mimi
Vurdelja.
HOO/Manuela Sentđerđi Čorković