Iako EU izravno ne financira sport, ipak postoje neki programi i projekti koji se mogu neizravno financirati. Primjerice, kroz program ruralnog razvoja mogu se financirati sportski objekti ako su bitni za pojedino područje, ili se pak u njih može uložiti kroz energetsku obnovu. No, s obzirom na to da Europski odbor regija često ističe važnost sporta za gospodarstvo, jer ta industrija predstavlja dva posto BDP-a u EU i zapošljava 3,5 posto zaposlenih u Europi, te da je povezan s drugim aktivnostima kao što je inkluzivni ili sportski turizam, tehnologija i zdravlje, postoje i sve glasniji zahtjevi da se poboljša pristup financijskim sredstvima EU za sport. A upravo iz razloga kako bi se regijama i gradovima omogućilo da osiguraju pristojnu sportsku infrastrukturu. Takvo što dobro bi došlo i domaćim gradovima koji iz svojih proračuna moraju financirati najveći dio nimalo jeftine sportske infrastrukture.
TOP 10 GRADOVA
Najveći dio izdvajanja odnosi na gradnju i održavanje sportskih infrastruktura i financiranje sportskih klubova, a posebno se sve više pažnje posvećuje onima koji rade s djecom. Sedam gradova u Top 10 izdvaja između 10 i 20 posto, a preostala dva oko 9 posto. Orahovica sa 25,64 posto vodeći je manji grad u 2018. godini po izdvojenim sredstvima iz proračuna za sport. Riječ je o iznosu od oko 5,8 milijuna kuna. Orahovica je i jedini grad kojem je taj udjel novca za sport veći od 20 posto. Sa 1.418,64 kuna po stanovniku izdvojenih za sport vodeći grad je Poreč, a slijedi ga još jedan istarski grad – Novigrad.
Grad Karlovac iz proračuna za sport u ovoj godini izdvojit će Karlovačkoj športskoj zajednici 7,970 milijuna kuna.
Grad Poreč u koji su se preselili neki karlovački rukometaši i trener je, pak, vodeći po izdvojenim proračunskim sredstvima za sport po glavi stanovnika, a gleda li se udjel izdvojenog novca iz proračuna za sport, sa 9,5 posto zauzeo je 9. mjesto. S ukupno 6 javnih sportskih dvorana i dvije privatne, 130 polivalentnih i dječjih igrališta, atletskom stazom, nogometnim stadionom, rukometnim, košarkaškim i brojnim teniskim terenima, budućom izgradnjom nogometnog kampusa, razvijenom infrastrukturom za brojne sportaše i rekreativce uz samu obalu, teretane na otvorenom te projektima koji su posebno prilagođeni osobama s invaliditetom, ali i općem zdravlju stanovništva, Poreč je odavno prepoznao važnost ulaganja u sport.
TOP 5 ŽUPANIJA
Što se, pak, županija tiče, na prvom mjestu je Grad Zagreb, ali metropolu, zbog njenog specifičnog položaja i veličine budžeta, izuzimamo iz svih analiza i konkurencije. Najviše je, onda, za sport i rekreaciju izdvojila Međimurska županija – 3,37 posto proračuna, potom Primorsko-goranska – 3,12 posto, Osječko-baranjska – 2,15 posto, te Zagrebačka – 2,11 posto proračuna. Isti je poredak i kada se analizira izdvajanje per capita, osim što je na 5. mjestu umjesto Zagrebačke Dubrovačko-neretvanska županija.
Karlovačka županija je, na primjer, za sport u 2019. godini za Zajednicu športova Karlovačke županije izdvojila 1,300 milijuna kuna. Karlovačka županija nije u Top 10 županija po izdvajanju novca za sport.
Danas se sport sve više veže za rekreaciju i zdravlje pa se gradovi uključuju u izgradnju terena za vježbanje na otvorenom, a posebno se pažnja posvećuje djeci i njihovoj potrebi za bavljenjem sportom već u ranoj dobi. Posebno je to došlo u prvi plan nakon niza istraživanja koja su pokazala da je pretilost u djece prevelika.
Za pohvaliti je postavljene sprave za rekreaciju građana u nekim karlovačkim gradskim četvrtima i na starom atletskom stadionu kraj Korane. Međutim, time je znatno smanjena mogućnost treniranja atletičara Karlovca na tom stadionu. Dobra je vijest što će za otprilike mjesec dana biti završena atletska staza na atletsko-nogometnom stadionu sa desne obale rijeke Korane pa će atletičari napokon dobiti uvjete za treniranje i organizaciju atletskih natjecanja.
Program WHO-a za razdoblje od 2014. do 2019. i bazi podataka WHO-a o prehrani, pretilosti i tjelesnoj aktivnosti u Europi napominje da se u Programu održivog razvoja do 2030. sport smatra važnim pokretačem održivog razvoja i prepoznaje njegova uloga za bolje zdravlje i obrazovanje kao i njegov doprinos miru, promicanju tolerancije, poštovanju i socijalnoj uključenosti te osnaživanju žena i mladih.
Prema ove godine izrađenoj strategiji Središnjeg državnog ureda za sport do 2026. godine, izrađeno je 66 mjera i 155 aktivnosti kako bi se ulaganja i važnost sporta pouspješilo. Napominju da se dodatne tjelesne aktivnosti najmlađih poput Univerzalne športske škole i Vježbaonice koje za učenike provodi Hrvatski školski sportski savez trebaju nastaviti razvijati, ali i da je potrebno poziciju redovite tjelesne aktivnosti adekvatnije institucionalno riješiti kroz redovne i planirane nastavne i izvannastavne aktivnosti.
(Izvor: gradonacelnik.hr)