Nakon što su sve krovne gradske sportske udruge (Karlovac, Ogulin, Ozalj i Slunj) izabrale i proglasile najbolje u sportu svojih gradova za 2107. godinu, isto to će učiniti i krovna sportska asocijacija Karlovačke županije – Zajednica športova Karlovačke županije (ZŠKŽ) u petak, 23. veljače 2018. godine, u dvorani Doma Oružanih snaga Hrvatske vojske Zrinski u Karlovcu, na svečanosti županijskog sporta koja počinje u 18 sati.
Podsjetimo kako je bilo dosad u četiri županijska grada:
GRAD KARLOVAC
Laskavi naslov najuspješnije sportašice i sportaša Karlovca pripao je po drugi put za redom gimnastičarki GK Sokol Karlovac Petri Furač i karatašu KK Karlovac 1969 Dini Povrženiću. Za najbolju ekipu proglašene su odbojkašice ŽOK Karlovac, a za najbolju momčad rukometaši HRK Karlovac, povratnik u Premijer ligu koji su ovim izborom vratili izgubljeni naslov najbolje momčadi.
GRAD OGULIN
Na prigodnoj svečanost proglašenja najboljih u sportu grada Ogulina za najboljeg sportaša izabran je Luka Turković iz Rukometnog kluba Ogulin, a najbolja sportašica je Ivana Neralić članica Ženskog kuglačkog kluba Ogulin, osvajačica svjetske juniorske zlatne medalje. Najbolji muški klub je prvoligaš Teniski klub Ogulin, a najbolji ženski klub je drugoligaš Ženski kuglački klub Ogulin.
GRAD DUGA RESA
Stolnotenisačica Aqueastila Leona Šantek i tekvondaš Duga Rese Matija Brcković izabrani su za najbolje sportaše Duga Rese u anketu koju tradicionalno provodi Sportska zajednica Grada Duga Rese, dok su za najbolji klub u prošloj godini izabrane stolnotenisačice Aqueastila.
GRAD OZALJ
Grad Ozalj također je izabrao svoje laureate sporta. U konkurenciji sportašica najbolja je Štefica Pavlaković iz Ženskog kuglačkog kluba Kupa, dok je dobitnik najvišeg priznanja među sportašima Dinko Čulig iz Sportskog društva Vrhovac.
GRAD SLUNJ
Kickboksačica slunjskog Tigra Nikolina Požega i kuglač Korane Jurica Bogović najbolji su sportaši grada Slunja, a naslov najboljeg kluba ponio je Kickboxing klub Tigar.
100 GODINA OD SMRTI PRVOG HRVATA OSVAJAČA OLIMPIJSKE MEDALJE
U Slunju je 17. veljače 2018., svečano obilježena 100-ta obljetnice smrti Milana Neralića, prvog Hrvata osvajača olimpijske medalje.
Obilježavanje je započelo u poštanskom uredu Slunj promocijom prigodnog žiga i dopisnice s imenom i likom Milana Neralića. Hrvatska pošta je izradila pečat s tekstom ‘Milan Neralić – Olimpijske igre Pariz 1900. brončana medalja’, a sve pošiljke odaslane tog dana iz Slunja imale su taj pečat. Mnogi građani su odmah poželjeli poslali čestitke s pečatom Milana Neralića. Potom je uslijedilo polaganje vijenca i paljenje svijeća ispred njegove rodne kuće. Organizatori su bili Zajednica sportskih udruga Grada Slunj i Radio Slunj u suradnji s Hrvatskim društvom olimpijske filatelije i memorabilije.
Svečanosti je bio nazočan i pranečak poznatog olimpijca Željko Neralić, tajnik HDO filatelije i memorabilije Stjepan Zdenko Brezarić i gradonačelnik Slunja Jure Katić.
TKO JE BIO MILAN NERALIĆ?
Milan Neralić, rođen je 26. veljače 1875. u Slunju i prvi je Hrvat koji je nastupio na Olimpijskim igrama, 1900. godine u Parizu, te je bio prvi u Hrvata koji je osvojio olimpijsku medalju. Preminuo je prije stotinu godina, 17. veljače 1918. godine u Bečkom Novom Mestu (Wiener Neustadt, Austria).
Natjecao se koncem 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća. Prvi je u povijesti primijenio “leteći ispad”, munjeviti ubod protivnika iz visokog skoka. Nastupao je za Austriju (jer je Hrvatska dijelom bila dio Austro – Ugarske) gdje je bio jedan od najboljih mačevalaca. Na Olimpijskim igrama u Parizu je osvojio brončanu medalju u mačevanju u disciplini sablja. U poluzavršnici izgubio je od talijanskog mačevaoca Itala Santellia.
Bio je svestrani sportaš – odličan plivač, izvrstan vježbač na ručama, preči i karikama, dizao je utege a planinarenje mu je bilo velika strast. Bio je i učitelj mačevanja te je odgojio nekoliko trofejnih austrijskih i njemačkih majstora mačevanja. Od 1908. do 1914. godine podučavao je mačevanje u Berlinu, a od 1914. do 1917. mačevanje i skijanje u Wiener Neustadtu. Napisao je knjigu o mačevanju na njemačkom jeziku, ‘Anleitung zum Degenfechten’ (‘Uvod u mačevanje’, vlastita naklada, Charlottenburg 1914. godine).
