Sport je sastavni dio društva i u njemu se reflektiraju mnoge dobre i loše stvari tog društva, kao i društveni odnosi moći u njemu. Žene u sportu često se nalaze u nepovoljnijem položaju od muškaraca. Izložene su različitim kriterijima, teže dostupnoj infrastrukturi i neravnopravnoj zastupljenosti na upravljačkim mjestima u sportskim savezima i zajednicama.
Predstavnici HOO-a, Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH i Agencije za elektroničke medije, pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za šport, potpisali su Sporazum o suradnji na projektu “Za veću vidljivost ženskih sportova u elektroničkim medijima”, čime je pokrenuta i istoimena kampanja. Predloženo je i da se odrednica ugradi u novi Zakon o sportu. Ambasadori projekta jesu: Danira Bilić – proslavljena košarkašica, Anđa Jelavić – izbornica ženske košarkaške reprezentacije, atletičarka Andrea Ivančević, veslači braća Martin i Valent Sinković, tekvondašice sestre Ana i Lucija Zaninović i boksač Filip Hrgović.
– Iznimno cijenimo inicijativu Agencije za elektroničke medije i Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH jer je na tragu onoga za što se zalaže MOO, a to je veća zastupljenost žena u natjecateljskom i dužnosničkom segmentu sporta – rekao je predsjednik HOO Zlatko Mateša.
ZA VEĆU VIDLJIVOST ŽENSKIH SPORTOVA U ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA
Važno je da mediji koji imaju veliku moć i snagu predstavljaju različite vijesti iz područja i ženskog i muškog sporta podjednako, a sve s ciljem da se izbjegnu stereotipi koji mogu dovesti do predrasuda prema ženskom sportu. Veća vidljivost u medijima zasigurno bi predstavljala snažan zamašnjak razvoju ženskog sporta i uključivanju većeg broja djevojčica u sportske aktivnosti.
Na temelju kontinuiranih istraživanja Agencije uočena je podzastupljenost ženskih sportova u programima nacionalnih televizija, a posebno u informativnim programima. U 370 analiziranih priloga samo 14 su bili o ženskom kolektivnom sportu. O potrebi ravnopravnijeg praćenja ženskog kolektivnog sporta najviše govori podatak da su od 17 posto registriranih sportašica u odnosu na 83 posto registriranih sportaša, 50 posto uspješnih plasmana u olimpijskim sportovima postigle hrvatske sportašice.
Vidljivost ženskog sporta izrazito je mala u emisijama i prijenosima. Nema ravnopravnog tretmana između sportaša i sportašica, žene igraju na lošijim terenima, a postoji i problem upravljanja u sportskim organizacijama. Drugi problem je obrazovanje nakon sportske karijere, budući da se žene nakon završetka sportske karijere ne vraćaju sportu, jer nemaju dovoljno obrazovanja da bi zauzele određene pozicije u upravljanju sportom. Interes sportaša je i da sportašice budu vidljivije kako bi rezultat sporta kao cjeline popravio standarde u hrvatskom društvu. U promociji se očekuje suradnju svih medija.
Potpisivanjem ovog važnog sporazuma daje se potpora provedbi kampanje koja je pokrenuta u pravom trenutku budući da u svibnju ove godine Hrvatska preuzima predsjedavanje Vijećem Europe tijekom kojeg će biti organizirana i Konferencija o ženama u sportu koja će okupiti veliki broj sudionika iz raznih zemalja, što će biti prilika za predstavljanje ove kampanje usmjerene ka jačanju senzibilizacije javnosti i većoj vidljivosti ženskog sporta u medijima.
U KARLOVCU 300 REGISTRIRANIH SPORTAŠICA
U sustavu natjecanja članica Karlovačke športske zajednice koje se aktivno natječu, sveukupno je oko 1200 sportaša, bez škola odnosno neregistriranih sportaša. Od toga je oko 300 sportašica. Većina klubova ima muške i ženske selekcije dok samo ženski pogon ima 5 klubova: ŽKK Karlovac (košarka), OK Karlovac (odbojka) ŽNK 4 rijeke (nogomet), Kuglački klub Karlovac i RK Škola rukometa Karlovac. Tri kluba u svom sastavu imaju mušku momčad i žensku ekipu. Najviši rang igraju odbojkašice, potom kuglačice te rukometašice. Od pojedinačnih sportova najbrojnije su sportašice u borilačkim sportovima, osvajačice su europskih i svjetskih medalja, gimnastičarke, atletičarke…
Najbrojnija u karlovačkom ženskom sportu je RK Škola rukometa Karlovac koja u svom pogonu ima 96 djevojčica od kojih se tri ekipe mlađih dobnih skupina natječu u redovitom ligaškom natjecanju (1.MKHRL ,1. HRLD, MRL). Nakon što je ženski rukometni sport u Karlovcu zapavši u krizu i prijetilo mu je gašenje, prošle godine je rukovodstvo Škole pokrenulo žensku seniorsku ekipu koja se natječe u 3. HRL Središte i trenutno zauzima prvo mjesto na ljestvici s velikim izgledima da od jeseni zaigraju u Drugoj ligi.
Među rukovodećim strukturama u karlovačkom sportu imamo dvije predsjednice kluba (ženski nogomet i kuglanje) te jednu žensku osobu u funkciji tajnika (kuglanje), jedna ženska osoba je i dopredsjednica kluba (rukomet). KŠZ ima jednu žensku osobu koja je članica Upravnog odbora, u Nadzornom odboru također. Na funkciji profesionalnog tajnika KŠZ-a je ženska osoba. U upravnim tijelima članica krovne sportske asocijacije Karlovca ima još ženskih osoba koje volonterski obnašaju svoje funkcije.
