Financijski analitičari navode da su strani državljani tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji potrošili oko 1,5 milijardi dolara. Primjerice, tijekom prošlogodišnjeg FIFA-inog Kupa konfederacija koji je također održan u Rusiji, stranci su potrošili blizu 700 milijuna dolara. U poznatoj ulici Nikolskaya u Moskvi, koja vodi do Crvenog trga, a koja je okupljalište stranih turista, prodaja je porasla za tri puta u odnosu na razdoblje od prije početka Mundijala, postigavši tako 4,0 milijuna dolara. Procjenjuje se da je u ruskim gradovima koji su bili domaćini utakmica SP-a broj stranih turista tijekom turnira porastao za 15 posto, a broj domaćih turista od 20 do 25 posto. Podaci su to koji ne uključuju ulaznice i troškove hotelskoga smještaja.
Tijekom SP-a u Rusiji fan zone posjetilo je 7,7 milijuna navijača, priopćila je FIFA. Čak 2,5 milijuna navijača više u odnosu na Brazil u kojem se Svjetsko prvenstvo igralo 2014. godine. Tada su fan zone posjetila 5,2 milijuna navijača. Najviše navijača tijekom ovogodišnjeg Mundijala, 499.000, raspoređenih je bilo u 11 fan zona – evidentirano je za vrijeme utakmice Urugvaj i Rusija.
OKREĆE SE VELIK NOVAC
Svjetsko prvenstvo u nogometu je i mjesto gdje se okreće velik novac a zarade stalno rastu. U 20 godina, od prvog nastupa Hrvatske na SP-u do danas nagradni fond narasta je gotovo osam puta – od 100,0 milijuna dolara do gotovo 800,0 milijuna. Međunarodna nogometna federacija (FIFA) povećala je nagradni fond za ovogodišnje Svjetsko nogometno prvenstvo na 400,0 milijuna dolara, što je porast od 12 posto u odnosu na SP 2014. u Brazilu. FIFA je u Brazilu reprezentacijama podijelila 358,0 milijuna dolara, pri čemu je svjetski prvak Njemačka dobio 35,0 milijuna dolara, Argentina kao finalist 25,0 milijuna, dok su Nizozemska za treće i Brazil za četvrto mjesto dobili 22,0 i 20,0 milijuna dolara.
Međutim, nadležne nogometne asocijacije znatno veći novac dodjeljuju u nekim drugim nogometnim natjecanjima. Na primjer, najbogatija je engleska Premier liga u kojoj klubovi iz nagradnog fonda dobivaju gotovo 3,0 milijardi dolara. U Ligi prvaka, UEFA nagrađuje s čak 1,5 milijardi dolara. Na Europskom prvenstvu fond iznosi oko 300,0 milijuna, a na afričkom prvenstvu oko 16,0 milijuna dolara.
HNS-u 28 MILIJUNA DOLARA
Ukupna nagrada za ulazak u polufinale SP-a je 22,0 milijuna dolara i to je iznos koji je dobila reprezentacija Engleske s obzirom na to da je izgubila dva posljednja dvoboja i završila na četvrtom mjestu. Belgiji treće mjesto donosi 24,0 milijuna, Hrvatskoj drugo 28,0 milijuna dolara, a svjetski naslov Francuskoj donosio 38 milijuna dolara. Svaka reprezentacija koja se plasirala na SP dobila je 8,0 milijuna dolara, prolaz skupine osigurao je dodatna 4,0 milijuna i još 4,0 milijuna dolara za plasman u četvrtfinale te 1,5 milijun dolara za sam plasman na SP. Gotovo pola nagradnog fonda namijenjen je klubovima, kao kompenzacija za igrače koje ti klubovi plaćaju.
Vodstvo HNS-a i igrači još prije SP-a dogovorili su se da 60 posto FIFA-ine nagrade ide Savezu, a 40 posto igračima i stožeru. Taj iznos koji ide igračima i stožeru dijeli se u omjeru 80:20 u korist igrača. Dakle, od ukupne zarade od 28,0 milijuna dolara 16,8 milijuna dolara će pripasti HNS-u što je nešto više od 106,0 milijuna kuna, a nogometašima i članovima stručnog stožera 11,2 milijuna dolara. U kunama je to malo iznad 70,0 milijuna od čega će igrači među sobom podijeliti 56,0 milijuna a stožer i svi ostali ljudi iz sjene 14,0 milijuna kuna.
PEGLANJE KARTICA, VIŠE GOTOVINSKIH KREDITA
“Nogometna euforija” koju je stvorio plasman hrvatske nogometne reprezentacije u finale Svjetskog prvenstva pogurala je domaću potrošnju, istiću analitičari. Najviše su profitirali trgovci i putničke agencije, no dio kolača potrošačke manije uzele su i domaće banke kojima je u odnosu na prošlu godinu zabilježen rast plasmana gotovinskih kredita. S obzirom na poboljšane uvjete gotovinskih kredita i osjetan rast cijelog tržišta, kao i činjenicu da je riječ o vrsti kredita za koju nema evidencije o namjeni, teško je rast plasmana povezati izravno sa SP-om. S druge strane pak, sigurno je da su SP, kao i planirani godišnji odmori, u određenoj mjeri utjecali na rast plasmana gotovinskih kredita. Doznajemo tako da je u gotovo svim poslovnim bankama u Hrvatskoj bilo klijenata koji su pokazali povećani interes za put u Rusiju te da im gotovinski krediti rastu od početka godine.
Kartična potrošnja također bilježi rast u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Banke bilježe veću potrošnju po karticama, što se također da povezati s nastupima naše nogometne vrste. Nakon prolaska Vatrenih u četvrtfinale klijenti banaka masovno su tražili povećanje limita na karticama, kako dnevnih tako i mjesečnih, što se opet da povezati s povećanom potrošnjom koju je izazvala “nogometna euforija”.