Karlovački šahovski klub (KŠK) osnovan je prije 110 godina, 1908. a svečanoj sjednici povodom te obljetnice odazvalo se 20-ak članova, tek jedan ili dva gosta iz sportske branše, a nitko iz vrha lokalne politike.
U prošlosti se šah u Karlovcu igrao u kavanama koje su davale utočište šahistima članovima kluba. Družili su se i igrali šah u to vrijeme poznati Karlovčani – liječnici, odvjetnici, pravnici, profesori, časnici, trgovci … Šah su igrali bardovi hrvatske kulture poput dr. Ljudevita Jonkea i književnika Stjepana Mihalića, a dva karlovačka gradonačelnika bili su predsjednici kluba. Prvi predsjednik Sveslavenskog šahovskog saveza 1929. godine bio je Karlovčanin dr. Mauro Gross. Među boljim igračima šaha u Karlovcu spominju se: Jonke, Židrovec, Froelich, Hartlinger, Reiner, Rusan … Na čelu kluba nakon 2. svjetskog rata bio je poznati učitelj Franjo Lasić, poznat i kao dirigent zborova, te se uz već poznata imena okupljaju se i nova: knjižničar Ante Rupčić, nogometaš Franjo Filipac, odvjetnici Valentić, Zahradka i Galović i mnogi drugi. Šahisti 1946. postaju samostalno društvo koje pomaže ondašnji predsjednik Općine Karlovac Josip-Joža Benić.
– Ne zaboravimo da su klub davno pomagali kavanari i imućniji Karlovčani, a u socijalističkoj Jugoslaviji sistem. Nije bilo troškova za prostorije i putovanja, a sada treba naći sredstva za natjecanje – naglasio je u svom referatu o 110-oj obljetnici kluba Božidar Marković, dugogodišnji tajnik i predsjednik KŠK-a.
Klub nakon 2010. preživljava teške trenutke, kad se nagovještavala i najcrnja solucija – gašenje kluba. Jedna gradska visokopozicionirana dužnosnica (koju sada nećemo imenovati), kad su joj se šahisti došli požaliti na visok zakup prostorija i neimanje sredstava za odlazak na natjecanja, rekla im je “Gospodo pa što bi vi htjeli. Živimo u kapitalizmu, pa tko nema ima stečaj, ugasite se!”.
– Na sreću do toga nije došlo jer su uskočili donatori koji su osujetili totalni pad – rekao je Božidar Marković, šahovski zanesenjak par excellence.
SPAS U ZADNJI ČAS
Šah je dio sporta koji nema masovnost a članarina nije dostatna i ne može biti visoka. Sredstva iz proračuna dobivaju se po kriteriju ranga natjecanja, masovnosti, broju mladih u klubu.
– Tu se šahisti s ostalima ne mogu nadmetati, ali, da može drugačije i kako, može! – rekao im je Želimir-Žiga Feitl.
Najbolja stvar koja se te večeri u Knjižnici za mlade dogodila – spas u zadnji čas – bilo je obećanje što im ga je dao predsjednik sportske zajednice Želimir Feitl. Prvi čovjek sporta u gradu na osam obala i sporta Karlovačkoj županiji obećao je pomoć za rješavanje troškova godišnjeg zakupa prostorija u Sokolskom domu koji iznose 8.500 kuna, a što je daleko iznad dotacija KŠZ-a klubu od 2.000 kuna godišnje. Rekao je da će pomoći i u svim ostalim problemima kako bi ovaj 110-godišnjak u 2019. godini mogao bez manje stresa i problema obnašati svoju aktivnost.
Zapravo, obećanje koje je “Žiga” dao šahistima ima podlogu i jednostavno rješenje u jednoj vrlo banalnoj činjenici. Ako KŠZ svojim udrugama plaća troškove korištenja dvorana za trening zašto onda ne bi plaćao i šahistima korištenje prostorija u Sokolskom domu gdje, praktički, treniraju igranje ali i igraju prvenstvene mečeve s obzirom da sudjeluju u ligaškom natjecanju.
U ligaškim ekipnim seniorskim natjecanjima Karlovčani su najdalje dogurali natječući se u 2. Hrvatskoj šahovskoj ligi. Kasnije su pali u treću, četvrtu i petu ligu. Danas se momčad natječe u Četvrtoj ligi. Trenutno momčad čine stariji igrači Đorđe Brkić, Miroslav Drvodelić i Željko Bedić, te mladi Izidor Drvar, Matija Žibrat, Zlatko Gržičić i Velimir Conjar. Ohrabruje pojava četiri juniora koji su igrali drugu juniorsku ligu, a i šestero djece priprema se za smjenu generacije.
POZNATA ŠAHOVSKA IMENA U KARLOVCU
Mnogi poznati šahisti gostovali su u Karlovcu. Svetozar Gligorić u dva simultanska nadmetanja, Europski prvak Kožul, kao i svjetski prvak Aljehin. Poslije drugog svjetsko rata obnovljen je rad kluba. Igraju se mnoge simultanke s proslavljenim šahistima među kojima su Braslav Rabar, Mijo Udovčić, Andrija Fuderer”, pročitao je iz svojeg izvješća o 110-oj obljetnici Karlovačkog šahovskog kluba Božidar Marković. U Karlovcu su održana četiri međunarodnih turnira u organizaciji karlovačkog kluba. Najmasovnija simultanka odigrana je 1982. godine na čak 270 ploča. Od 1985. do 1990. godine karlovački šahisti, njih 14, postali su majstorski kandidati. Zabilježen je i brzopotezni turnir 1994. godine u tvornici ŽE-ČE sa 55 igrača među kojima i 9 velemajstora, a pobijedio je VM Mladen Palac. Godine 1991. klub je najmasovniji s čak 123 člana. U Domovinskom ratu klub je imao samo 50 članova ali nije prekidao natjecanja iako je dosta šahista bilo u oslobodilačkim postrojbama. Stota obljetnica kluba dostojno je proslavljena 2008. godine simultankom na kojoj je nadmoćno pobijedio tadašnji prvak Europe Zdenko Kožul.
Zaključak za kraj bio bi – povijest je zaista ogromna a sadašnjost ne baš blistava, za što jednaku krivicu snose i šira zajednica ali i višegodišnja inertnost samih šahista.
