Skupština Karlovačke športske zajednice (KŠZ) je na svojoj posljednjoj ovogodišnjoj sjednici održanoj 19 prosinca 2017. godine prihvatila Financijski plan sufinanciranja javnih potreba u sportu grada Karlovca za 2018. godinu. Planirani prihodi iz proračuna Grada za javne potrebe sporta sveukupno iznose 7,330 milijuna kuna.
Od tog iznosa za sportske udruge, članice KŠZ, izdvojit će se ukupno 2,570 milijuna kuna, odnosno 2,320 milijuna kuna planiranom godišnjom raspodjelom Upravnog odbora KŠZ-a.
Za prioritetne klubove ukupno će se izdvojiti 1,800 milijuna kuna od čega za momčadske klubove 1.080 milijuna kuna, a pojedinačne 720 tisuća kuna. Za klubove iz takozvane prve grupe izdvojit će se sveukupno 210 tisuća kuna te od tog iznosa za momčadske sportove 116 tisuća, pojedinačne 94 tisuće kuna. Za programski fond biti će izdvojeno 310 tisuća kuna, od čega 190 tisuća za tekuće donacije za sredstva poravnanja, a za neraspoređena sredstva ostaje za raspodjelu 60 tisuća kuna.
Za programske aktivnosti iz stavke za provođenja dijela programa sportske kulture učenika izdvojeno je 80 tisuća kuna.
Za tekuće djelatnosti u novcu, odnosno za djelatnost KŠZ, izdvojeno je ukupno 1.670 milijuna kuna. Od tog iznosa 1,452 milijuna kuna su plaće za redovni rad: zaposlenika 410 tisuća kuna te zaposlenika profesionalnih sportskih učitelja 1,042 milijuna kuna. Za materijalne i režijske troškove biti će izdvojeno 218 tisuća kuna: naknada za prijevoz djelatnicima stručnih službi (25.300 kuna), naknada za prijevoz zaposlenicima sportskim učiteljima (62.700 kuna) i rashodi za materijalne troškove i energiju (130 tisuća kuna).
Marijan Bakić, glavni tajnik HZSN
Za aktivnosti sportaša osoba s invaliditetom planirano je izdvojiti 50 tisuća kuna, za liječničke preglede sportaša biti će izdvojeno 110 tisuća kuna, a za stipendije vrhunskim i perspektivnim sportašima 50 tisuća kuna.
Iz stavke tekuće donacije u novcu za korištenje sportskih školskih dvorana biti će izdvojeno 2,800 milijuna kuna od čega se najviše sredstava izdvaja za korištenje Školske sportske dvorane (ŠSD) (2,110 milijuna kuna) dok će za sve ostale dvorane (Grabrik, Ekonomska, Šumarska, Tehnička, Prirodoslovna škola, Dubovac, kuglana Doma OSHV Zrinski i ostale dvorane) biti izdvojeno 690 tisuća kuna.
– Ukupni proračun za sport je veći za 3,4 posto u odnosu na početni 2017. godine. Sredstava prioritetnim i pratećim klubovima su veća za 10,7 posto, a klubovima u programskom fondu za 17 posto. Povećane su plaće trenerima za nešto malo, a i dodaci na plaće su izjednačeni sa gradom. Smanjen je ukupan iznos za dvorane za 4,7 posto Mladost i sve ostale dvorane. Povećan je iznos za liječničke preglede zbog povećanja cijene pregleda. Sport bi trebao biti zadovoljan, bolje je nego lani – kaže Želimir – Žiga Feitl, predsjednik Karlovačke športske zajednice.
Sport i rekreacija u Karlovcu financiraju se, dakle, 100 posto iz Gradskog proračuna. Koliko je to uopće dobro? Zanimljivo bi bilo saznati i s koliko posto u financiranju KA-sporta sudjeluje karlovačko gospodarstvo, privatne i tvrtke u vlasništvu grada ili države?
PRIMJERI
Prema jednoj analizu koju je o izdvajanjima za sport i rekreaciju u hrvatskim gradovima napravila stručna ekipa portala www.gradonacelnik.hr vidljivo je bilo da iz proračuna za sport i rekreaciju u 2017. godini Grad Karlovac izdvaja tek 2,8 posto ili cca 7,0 milijuna kuna i po tome je nažalost pri dnu gradova u Hrvatskoj. Karlovačka županija iz proračuna za sport izdvaja 2,06 posto sredstava ili 1.250 tisuća kuna te je kao i glavni grad županije neslavno pri dnu u ‘svojoj konkurenciji’.
Hrvatski olimpijski odbor (HOO) nedavno je jednoglasno potvrdio Program javnih potreba sporta državne razine i Financijski plan HOO-a za 2018. godinu koji je “težak” 151,067 milijuna kuna te je 13,4 posto veći nego u ovoj godini, od čega bi se 137, 876 milijuna kuna ili 12,9 posto više, prihodovalo iz državnog proračuna.
Gotovo da i nema većih razlika između Hrvatske i drugih zemalja vezano uz financiranje amaterskog sporta, a odredbe vijeća EU o financiranju u pravilu profesionalnih klubova sukladne su zakonskoj regulativi agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Također, kaže se da dio zemalja nema Zakon o sportu, te po ustrojstvo, sport ovisi neovisno od zemlje do zemlje. Naglašeno je, međutim, da u većem broju zemalja gdje je BDP visok sport u velikoj mjeri ovisi o volonterskom radu. U strukturi analize sustava financiranja sporta s 50 posto sudjeluju domaćinstva, 24 posto lokalne vlasti, 14 posto gospodarstvo i 12 posto državni proračun.
