Karlovački savez sportske rekreacije (KSSR) osnovan je s ciljem razvijanja i promicanja programa tjelesnih aktivnosti, zaštite i unapređenja zdravlja građana, poticanje i skrb za stvaranje općih uvjeta za razvoj sportske rekreacije u Karlovcu, te razvijanja i promicanja međusobne suradnje udruženih članica i njihovih članova. Prije nekoliko dana iz kancelarije Saveza odaslan je javni poziv na adrese svih gradskih udruga sportsko-rekreacijskog programa da se učlane jer tako mogu doprinijeti boljitku rekreacije.

- Obzirom da svojim djelokrugom i ciljevima rada možemo doprinijeti na popularizaciji sporta i sportske rekreacije ovim putem pozivamo sve sportske udruge koje u svojoj djelatnosti provode sportsko-rekreacijske programe da se učlane u Karlovački savez sportske rekreacije kroz koji ćemo zajedno moći surađivati i djelovati na boljitku sportske rekreacije u gradu Karlovcu – preporučuje Marina Capan, predsjednica spomenutog saveza.

Sadržaj se nastavlja...

Cilj je sljedeći:

* Sportske manifestacije - promoviranje sportske rekreacije: Organizacija manifestacija za promociju i predstavljanje klubova sa rekreativnim sadržajem te edukativnih savjetovanja i predavanja za građane radi omasovljenja i unapređenja sportske rekreacije.

* Omogućiti provođenje organizirane sportske rekreacije osposobljavanjem sadašnjih sportskih trenera u klubovima.

* Informiranje i animacija građana: - izrada brošure Vodič kroz sportsku rekreaciju Grada Karlovac sa popisom svih sportsko-rekreacijskih klubova i sportskih objekata za rekreaciju, - oglašavanje rekreacijskih manifestacija i sadržaja kroz medije, - suradnju sa Turističkom zajednicom na boljem promoviranju sportskih i rekreativnih sadržaja te rada i manifestacija klubova, - putem aplikacije KAMO Karlovac oglašavati sportsko rekreativne manifestacije, - putem Info stupa KŠZ-a oglašavati sportsko rekreativne manifestacije.

U Hrvatskoj se 62 posto građana ne bavi nikakvom tjelovježbom

Zanimljiv podatak nedavno objavljen na razini Hrvatske kaže da se čak 62 posto građana u Hrvatskoj ne bavi nikakvom tjelovježbom (u Sloveniji je ta brojka 25 posto) i koja za sport izdvaja iznimno skromnih 0,07 posto BDP-a, najmanje u Europskoj uniji. Realizacijom ovog programa te bi se brojke trebale promijeniti. A to bi se moglo dogoditi ako se, s mogućim poreznim olakšicama uistinu uredi područje financiranja sporta, poveća broj građana broj djece koja se bave sportom, ako se unaprijedi skrb o sportašima i stručnim kadrovima, poboljša sportska infrastruktura i slično. Također, pod dojmom rezultata naših elitnih sportaša nužno je više se posvetiti djeci kako bi se od najmanjih nogu razvijao kult bavljenja sportom a što bi bio doprinos zdravijoj naciji i većoj kvaliteti života u našoj zemlji.

Početkom godine je u Vladi RH predstavljen nacrt Nacionalnog programa sporta za razdoblje od 2019. do 2026. što će biti i polazište novog Zakona o sportu, a nakon 7 radionica, u čiji je rad bilo uključeno gotovo 400 sportskih djelatnika. Prva je to strategija sporta koju je Hrvatska ikad dobila, a trebala ju je imati još u prošlom desetljeću jer je na to obvezivala i zakonska odredba iz 2006. godine.

- Suština ovog dokumenta sadržana je u njegovu naslovu, a on je "Prema zdravoj i aktivnoj naciji ponosnoj na sportske uspjehe". Nema tog izdvajanja za sport koje može parirati onome što dobivamo od sporta i meni je drago da smo od igara na sreću uspjeli zadržati udio od 35 posto za sport - kazao je tada ministar Zdravko Marić.

Za sport najčešće govore da je jedan od najboljih promicatelja Hrvatske. Posebno je uspješna bila prošla 2018. godina kad su Vatreni na SP-u u Rusiji osvojili srebrno odličje. Promociji Hrvatske doprinijela je prošle godine i Hrvatska Davis cup reprezentacija osvajanjem naslova svjetskih prvaka. Dakako da je sjajan promicatelj Hrvatske u svijetu i atletičarka Sandra Perković, vaterpolisti itd., itd. Rezultati naših elitnih sportaša na međunarodnoj sceni trebali biti još bolji ako uistinu dođe i do preciznije kategorizacije sportova razvrstanih po uspješnosti, tradiciji, raširenosti u svijetu, masovnosti u Hrvatskoj.

Znači li to da će se konačno prijeći s riječi na djela?