Najljepši poklon Hrvatskoj za ovogodišnji Dan pobjede i domovinske zahvalnosti podarili su nedavno hrvatski vaterpolisti osvajanjem svjetskog naslova i zlatne medalje u Budimpešti gdje je Hrvatska nakon 10 godina napokon osvojila titulu svjetskog vaterpolskog prvaka. Vaterpolo je već desetljećima jedan od najtrofejnijih hrvatskih sportova. Ponosni smo što imamo najbolje vaterpoliste na svijetu!

Ovaj tekst posvećen je godišnjici Oluje kad su pripadnici Hrvatske vojske porazili srpske okupatore i konačno izišli na međunarodno priznate državne granice oslobodivši Hrvatsku. Među braniteljima bilo je puno sportaša koji su život položili na oltar Domovine da bi mi danas živjeli u miru. U karlovačkom kraju poginula su 43, u Lijepoj našoj puno više, sportskih djelatnika i sportaša – branitelja.

Sadržaj se nastavlja...

POGINULI KARLOVAČKI SPORTAŠI

Nažalost, u obrani Domovine poginulo je više karlovačkih sportaša i sportskih djelatnika te pripadnika MUP-a. Sjećanje na njih nikad neće nestati: Tomica Belavić, Nenad Bunčić, Bruno Cetinjanin, Željko Čorak, Dražen Galetić, Denis Goršić, Vladimir Grginčić, Armando Hološi, Emil Jagunić, Hrvoje Jelinić, Mirko Jović, Robert Klajnšek, Nedjeljko Kosanović, Boris Kranjčec, Željko Leskovac, Slavko Loknar, Bruno Majoli, Branko Maletić, Stjepan Mejašić, Alen Mikšić, Andrija Mrzljak, Miroslav Ornik, Miro Ožanić, Nebojša Parežanin, Andrej Petrić, Damir Pintar, Eduard Prandel, Ivan Pregelj, Željko Radenčić-Ivičić, Krešo Salaić, Frane Smojver, Milan Stepić, Davor Stojaković, Eduard Svetić, Zlatko Škrlac, Branimir Špehar, Tihomir Tonžetić, Miko Topolnjak, Emil Veljačić, Vladimir Vojnić, Željko Vuković, Nenad Želinski i Dražen Žilić.

RAT POREMETIO TOKOVE SPORTSKOG ŽIVOTA

Rat je, nažalost, poremetio tokove života i sportskog djelovanja u Karlovcu i većem dijelu Hrvatske. Nakon što je Hrvatski sabor 25. lipnja 1991. na temelju referendumske odluke proglasio neovisnost i suverenitet Republike Hrvatske, dio srpskog stanovništva, uglavnom po diktatu iz Beograda, širi pobunu, a Srbija i takozvana JNA prelaze u otvorenu agresiju na Hrvatsku. Karlovačko područje bilo je jedno od žarišta pobune, ali i otpora. Brojni sportaši i sportski djelatnici uključili su se u obranu Karlovca i Hrvatske. Početkom kolovoza 1991. organizirana je dragovoljačka postrojba među kojima su bili i sportaši, a 17. rujna iste godine u Karlovcu pričuvni sastav Specijalne policije Trn na čelu s današnjim predsjednikom KŠZ Želimirom Feitlom-Žigom.

Pravo slavlje brojnih karlovačkih sportaša i građana došlo je početkom kolovoza 1995. godine nakon Oluje, vojne akcije Hrvatske vojske, kojom je u samo četiri dana poražen neprijatelj i kada je rat praktično bio okončan.

KŠS OSNOVAN 14. VELJAČE 1991.

Nakon slobodnih, demokratskih i višestranačkih izbora u proljeće 1990. godine Hrvatska se postupno odvaja od jugoslavenske države, što je imalo odraza i u sportu. U Zagrebu je 28. prosinca iste godine utemeljen Hrvatski športski savez (HŠS) sa 43 strukovne udruge. Hrvatski olimpijski odbor (HOO) osnovan je 10. rujna 1991. u Zagrebu. Dan osnivanja krovne sportske organizacije u Republici Hrvatskoj svake je godine povod proslave olimpizma i sporta kroz manifestaciju HOO-a pod nazivom Hrvatski olimpijski dan (HOD). Ona obuhvaća niz sportskih priredbi i edukativnih radionica o olimpizmu u suradnji sa svim sportskim udrugama i organizacijama, obrazovnim ustanovama i drugim institucijama. Karlovački športski savez (KŠS) osnovan je ubrzo iza toga, 14. veljače 1991. godine.

SLOBODAN – COCO MARTINOVIĆ U NEW YORKU

U ljeti 1991. godine, za boravka u Sjedinjenim američkim državama (SAD) i Kanadi, bejzbolaši karlovačke Olimpije nastupali su pod hrvatskom zastavom. U isto vrijeme, u kolovozu, zapažena je gesta hrvatskih sportaša u New Yorku koji su nakon nastupa na Svjetskom prvenstvu u kickboxingu u Ocean Cityju protestirali pred zgradom Ujedinjenih naroda (UN) protiv agresije na Hrvatsku. Hrvatskoj reprezentaciji, u čijem su vodstvu bili prof. dr. Branko Kuleš, Damir Škaro i izbornik reprezentacije Karlovčanin Slobodan Martinović-Coco, tada su se pridružila i dvojica istaknutih hrvatskih košarkaša, Dražen Petrović i Stojko Vranković. Nedugo nakon tog događaja, hrvatski sportaši primljeni su, 10. rujna 1991., u Međunarodnu olimpijsku organizaciju (MOO), a u svibnju 1992. godine Hrvatska je kao suverena država postala i članica UN-a. Također, Republiku Hrvatsku su za Domovinskog rata u inozemstvu uspješno zastupali rukometaši Karlovačke pivovare, članovi Taekwondo kluba Karlovac, bejzbolaši Olimpije i drugi.