KOLUMNE / SIGNALI NAD GRADOM

SIGNALI NAD GRADOM: Tko će odgovarati za vrijeme i spiskan novac poreznih obveznika na Babinu Goru?

SIGNALI NAD GRADOM: Tko će odgovarati za vrijeme i spiskan novac
poreznih obveznika na Babinu Goru?

Ako je točno ono što je nedavno izrečeno na obraćanju javnosti Građanske inicijative Karlovac, da s obzirom na direktive EU zamišljeni centar za gospodarenje otpadom na Babinoj Gori više nema nikakvog smisla, moramo se ozbiljno zapitati tko je odgovoran za uzaludnih deset godina posve promašene politike, potrošene energije i novca poreznih obveznika.

Naime, kako tvrde karlovački aktivisti - ovaj put pojačani bivšim ministrom zaštite okoliša Dobrovićem - direktive EU sugeriraju da se do 2020. godine 50% komunalnog otpada sortira/odvaja primarno, dakle u kućanstvima, a 75 % do 2030. godine. Bivši ministar je u uskom dosluhu s logikom kad postavlja pitanje čemu graditi Centar za gospodarenje otpadom na Babinoj Gori ogromnog kapaciteta kad je njegova uloga gospodarenje miješanim otpadom, odnosno njegovo razvrstavanje. Drugim riječima, zašto u 2018. graditi takav deponij kad će nas direktive EU, a vjerojatno i naši budući zakoni prisiliti da nerazvrstani otpad smanjimo za dvije trećine do 2030. godini.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Ako treba upirati prste u odgovorne, onda je nemoguće uprijeti u jednu točku. Kriva je država i kilava, nedosljedna politika svih Vlada po tom pitanju, koje su se redom ponašale kao da povijest počinje s njima. Takvim politikom izostanka nacionalnog konsenzusa po pitanju gospodarenja otpadom, velike ideje i otkrivanja tople vode trajale su dok je trajao mandat. Pa bi došla nova Vlada s novom „pameću“ da se na kraju, 15-ak godine kasnije nije stiglo mnogo dalje od deklarativnog stava da je stanje s gospodarenjem otpada naslijeđeno još iz socijalizma neodrživo. A brda smeća i ukopanog bogatstva (jer razvrstani otpad spreman za reciklažu može biti i je u pametnijih naroda od Hrvata dobar izvor zarade), uz gradove na deponijima starim po pola stoljeća i dalje rastu. Ne treba ići dalje od Zagreba i Jakuševca, a i naš Ilovac „prijeti“ da postane najviši vrh u okolici.

U glavinjanje državne vlasti po tom pitanju, spremno su se uklopile županijske i gradske vlasti. Koliko velikih riječi i obećanja je palo u zadnjih deset godina, koliko je novca potrošeno na studije, koliko ljudi je izgradilo karijere i primalo godinama fine plaće za jedno veliko ništa po pitanju odlaganja otpada! I nikome ništa. Dapače, zakonske obveze za osnivanjem centara za gospodarenjem otpadom pružile su nove mogućnosti političkog uhljebljivanja lokalnim vlastodršcima. Centar za gospodarenje otpadom Karlovačke županije Kodos d.o.o. čiji je smisao postojanja otvaranje i funkcioniranje centra za gospodarenje otpadom na Babinoj Gori, nije stigao bitno dalje od ideje na papiru. No svejedno je tamo nekoliko ljudi primalo plaću deset godina za nešto što će vjerojatno i ostati ideja na papiru. Čelni čovjek te firme/ustanove je godinama bio bivši direktor „Čistoće“ što je logično. Ali, nije logično, dapače groteskno je, da ga vlast HDZ-a postavi na mjesto te fantomske firme, nakon što su godinama upravo tog čovjeka sumnjičili za malverzacije u „Čistoći“ i za navodno promašenu politiku gospodarenja otpadom. Sve se zaboravilo kad je skinuo crveni i odjenuo plavi stranački dres.

Iako se to ne potencira, osim promašene politike vođene privatnim i stranačkim, a ne javnim interesom, odgovorni u cijeloj priči nisu uspjeli ni u vrlo važnom poslu pridobivanja javnosti na svoju stranu. Projekt Babine Gore loše je iskomuniciran s javnošću, propustilo se uvjeriti građane, lokalnu zajednicu da je riječ o društveno korisnom projektu, a posebno s pravom oprezni i sumnjičavi nevladin sektor čiji argumenti protiv izgradnje možda nisu bili posebno uvjerljivi, ali su bili glasni i dovoljno puta ponovljeni da se stekne dojam da novo odlagalište otpada bilo gdje u Karlovačkoj županiji nije dobro došlo. I dok je Županija trošila novac za plaće u fantomskoj firmi, pa onda povrh toga masne proračunske pare odvjetničkim društvima za pravna savjetovanja i vođenje dokumentacije i za projektnu dokumentaciju outsourcing tvrtkama, zaboravila se pozabaviti mišljenjem tamo neke javnosti i građana. Nisu ništa naučili od Slovenaca koji su dobro znali da je u marketingu pola uspjeha u gradnji novih postrojenja za gospodarenje otpadom. Na kraju su se slovenske općine natjecale tko će dobiti centar za gospodarenje otpadom jer su tome vidjele priliku za zaradom od naknade države i otvaranja novih radnih mjesta. Naše i dalje misle da su moderni centri za gospodarenjem otpadom tek smeće u vlastitom dvorištu koje smrdi i truje.

Gradnja Centra za gospodarenje otpadom na Babinoj Gori ili bilo gdje drugdje imala je možda smisla prije desetak godina. Ali, zbog objektivnih i još više subjektivnih okolnosti uključujući tu i stav „lako ćemo“ pomiješan s metiljavim stranačkim mediokritetstvom, moment je nepovratno propušten, moguća društvena korist nije ostvarena, odnosno u međuvremenu je cijela priča pretvorena u ugodnu sinekuru za jedne i unosne outsourcing poslove za druge pojedince.

I gdje smo nakon deset godina potrošenog vremena i milijuna poreznih obveznika? Tamo gdje smo i počeli prije 40 godina. Na ad hoc odabranom „privremenom“ smetlištu na Ilovcu. I vjerujte, bit ćemo tamo i 2028.

Izdvojeno


Reci što misliš!