KOLUMNE / SIGNALI NAD GRADOM

KOLUMNA TIHOMIRA IVKE

SIGNALI NAD GRADOM: Je li za gradsku i županijsku vlast Karlovac 6. svibnja 1945. bio okupiran?

SIGNALI NAD GRADOM: Je li za gradsku i županijsku vlast Karlovac 6. svibnja 1945. bio okupiran?

Mandić i Jelić bi morali znati da se šume po Kordunu nisu punile jer je Karlovčanima i Zagrepčanima bilo do logorovanja, nego zato jer su nacisti i vjerni im sluge bijednog Pavelićevog režima provodili svirepi teror.

I prije smo znali da je HDZ-ova vlast Grada Karlovca i Karlovačke županije obilježavala dan oslobođenja Karlovca nevoljko, jer za skromne proslave pred zapuštenim i devastiranim ostacima spomenika gradonačelnici i župani nikad nisu imali vremena. Ali, jedno vrijeme bilo je bar  elementarne političke pristojnosti i svijesti tko je na kraju 2. svjetskog rata bio na pravoj, a tko na krivoj strani povijesti, pa su znali poslati nekog zamjenika ili pročelnika. Te je elementarne političke pristojnosti u međuvremenu potpunosti nestalo. I štogod sutra gradonačelnik Mandić i župan Jelić rekli, još jedan izostanak predstavnika lokalnih vlasti na obilježavanju ulaska narodnooslobodilačke vojske u Karlovac sugerira samo jedno: službeni stav je da Karlovac 6. svibnja 1945. nije oslobođen, nego okupiran. Sramotan i tužan stav.  

Neukima se da oprostiti, u svojoj ograničenosti, rekla-kazala povijesti, iracionalnoj mržnji, neshvaćanju prirode okupacije u 2. svjetskom ratu i razmjera zločinačke naravi NDH, ulaze u gabarite izreke „ono čega se pametan stidi, budala se ponosi“. Ali, što reći za naše čelnike? Oni su učeni ljudi, sposobni da razlikuju povijesne nijanse sive. Oni znaju da su u Karlovcu od 1941.  do 1945. u Karlovcu vrijedili rasni zakoni, da je u Karlovcu eliminirana gotovo cijela romska populacija, da su ustaše od 450 prijeratnih karlovačkih Židova uspjeli zatući njih 400. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Znaju i da je iz ovog grada gomile ljudi otjerano u logore zbog „krivog“ imena i prezimena, da ne govorimo o ideološkim protivnicima Hrvatima. Mandić i Jelić bi morali znati da se šume po Kordunu nisu punile jer je Karlovčanima i Zagrepčanima bilo do logorovanja, nego zato jer su nacisti i vjerni im sluge bijednog Pavelićevog režima provodili svirepi teror. Na kraju, morali bi znati da se prvih dana tog svibnja 1945.-e partizanska vojska oko Karlovca borila uglavnom protiv jakih nacističkih snaga potpomognutog manje brojnim ustaškim jedinicama. Ako dan izbacivanja stranog okupatora sa svoje zemlje ne smatrate svijetlim trenutkom za svoj grad, to je prilično perverzno iskazivanje domoljublja i lokalpatriotizma. I(li) nešto nije u redu s glavom.

Da ne bi ostali nedorečeni ili licemjerni, potrebno je odvojiti ono što se događalo do 6. svibnja i onog što se događalo od 6. svibnja do 3. kolovoza 1945. kad je proglašena opća amnestija i pomilovanje za sve koji su se borili na strani nacista ili kolaborirali s njima na bilo koji način. 6. svibnja treba slaviti, tad su snage dobra pobijedile snage zla. Kasniju osvetu - kojoj nisu odoljeli ni Rusi, ni Francuzi, ni Norvežani, ni Poljaci…, pa ni Englezi s poravnavanjem Drezdena ili Amerikanci s nuklearnom bombom na Nagasaki - treba dosljedno i kategorički osuđivati. 

S druge pak strane, fašizam, nacizam, ustaštvo, svo to isto zlo u drugom pakovanju stavljati u istu ravan s narodnooslobodilačkom borbom, opasni je povijesni revizionizam, pa onda posljedično i dokazano opasni društveni eksperiment. Narodnooslobodilačka borba nikad nije u svom programu imala eliminaciju ljudi samo zato jer su druge boje kože, jer vjeruju u drugog Boga ili se drugačije zovu. Lako za Hrvate komuniste kao metu, svaki nedemokratski sustav pokušava na ovaj ili onaj način neutralizirati neprijatelje mekšim ili tvrđim metodama, ali u samim temeljima NDH je bilo zakonsko 
protjerivanje/pokrštavanje/ubijanje Srba, kao i fizička eliminacija Roma i Židova. Teško nam je vjerovati da akademski građani u foteljama gradonačelnika ne razumiju tu distinkciju. Na račun dnevno političkih kalkulacija i dodvoravanju sve glasnijoj šačici ekstremno desnih među nama, gradonačelnik i župan žrtvuju svoju intelektualnu čast i ignoriranjem jednog svijetlog trenutka karlovačke prošlosti čine dugoročnu štetu.

Koliko su ti ljudi zapravo čudni svati, dovoljno je baciti pogled na desetak kilometara udaljenu Dugu Resu. U Dugoj Resi je 1.maj ono što i piše u zakonu, Međunarodni praznik rada, i tako se slavi. U Karlovcu je 1. maj blagdan svetog Josipa radnika! U Karlovcu predstavnici vlasti na Dan oslobođenja Karlovca 1945. polažu vijence na spomenik palim braniteljima u Domovinskom ratu koji se odvio pola stoljeća kasnije. U Dugoj Resi na Dan oslobođenja 1945. gradonačelnik Boljar polaže vijenac – prilično logično – palima za slobodu 1945. pod temeljito preuređeni spomenik antifašističkoj borbi. Je li zbog toga Boljar manji Hrvat od Mandića i Jelića? 

Nije. Upravo suprotno. 


Reci što misliš!