RIS U ŠUMI

Srce Velebita bogatije je za novog stanovnika: Stigao je Pino, a njegovo ime krije posebnu priču

LIFE Lynx / Marko Matešić

Pino se pridružio misiji spašavanja dinarske populacije od izumiranja risova

Šumska ljepotica Štirovača u srcu Velebita bogatija je za novog
stanovnika nakon što je jutros na graničnom području između
Nacionalnog parka Sjeverni Velebit i Parka prirode Velebit
ispušten ris Pino, koji se pridružio misiji spašavanja dinarske
populacije od izumiranja, a njegovo ime puno je simbolike.

Kroz ime Pino protkana je podrška i suosjećanje prema Italiji,
koja je pretrpjela ogromne gubitke tijekom epidemije
koronavirusa, a ta je zemlja i jedna od partnerica na LIFE lynx
projektu.

Podsjetimo, iznimno malena populacija euroazijskog risa (Lynx
lynx) nalazi se pred izumiranjem u Hrvatskoj i u susjednim
državama zbog parenja u srodstvu jer se već gotovo 50 godina
potomci šest životinja razmnožavaju isključivo međusobno.

”Do toga je došlo jer je ris početkom 20. stoljeća gotovo u
potpunosti nestao s ovih prostora pa su slovenski lovci 1973.
reintrodukcijom, odnosno naseljavanjem risova, doveli šest novih
životinja u Sloveniju iz Slovačke. Njihovim širenjem nastala je
trenutna populacija, ali su prije 10 godina znanstvena
istraživanja pokazala da su svi oni rođaci u prvom koljenu što
rezultira nizom genskih poremećaja i prijeti njihovim ponovnim
izumiranjem”, objasnila je ranije u razgovoru za RTL.hr Magda
Sindičić, docentica na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu i glavna koordinatorica projekta LIFE Lynx s hrvatske
strane, u kojemu sudjeluju i Veleučilište u Karlovcu te udruga
BIOM.

”Jedina nada u spas risova je da se poveća genska raznolikost
populacije u Dinaridima i poveže sa životinjama u Alpama kako bi
se stvorila jedna velika metapopulacija koja bi bila dugoročno
održiva. Svjesni toga da prirodna migracija zbog gradnje
prometnica i gradova danas nije moguća, jedini način je da sami
ovdje doselimo nove risove iz velike i zdrave populacije kakva je
ona karpatska u Slovačkoj i Rumunjskoj. Stoga smo se s njima i
kolegama iz Slovenije i Italije koji imaju isti problem kao i mi
povezali u međunarodni projekt LIFE Lynx”, objasnila je
Sindičić.

Projekt je počeo 2017., a traje do 2024. godine i u sklopu njega
u Hrvatsku i Sloveniju bit će pušteno najmanje 14 risova
uhvaćenih u Slovačkoj i Rumunjskoj.

U Hrvatsku je prije Pina sredinom ožujka stigao Alojzije, a među
dinarske borove prije dva dana ispušten je ris Boris u lovištu
Loški potok u Sloveniji. Boris je ukupno peti ris ispušten u
svrhu repopulacije risa u Dinaridima, a s naše strane granice
Pino je šest ris.

U Hrvatskoj, kao što smo već pisali, nažalost, više ne živi
nijedan autohtoni hrvatski ris. Zadnji primjerak životinje koja
je stotinama tisuća godina hodala ovim prostorima ubijen je 1903.
godine, a u tim su godinama risovi nestali i u svim susjednim
zemljama, zapravo u cijeloj zapadnoj Europi.

”Zadržali su se samo u Fenoskandinaviji, Karpatima i na jugu
Balkana, Albaniji i Makedoniji, kao jedna mala jezgra u
netaknutim izoliranim šumskim područjima u kojima nije bilo
velikog utjecaja civilizacije. Naime, tada su izgubili staništa,
pala je brojnost njihova plijena – srna i ostalih parnoprstaša pa
su se okrenuli domaćim životinjama i čovjek je zbog straha i
neznanja te direktne konkurencije neprijateljima proglasio sve
velike zvijeri čiji se izlov i nagrađivalo pa je lovni pritisak
bio izrazito velik”, objasnila je Sindičić.
 Kreće sezona kada mali risovi dolaze na svijet

Cilj naseljavanja risova je povećati gensku raznolikost koja će
se održavati godinama kako bi se izbjeglo parenje u srodstvu, a
posljedica toga će, naravno, biti da risova s godinama bude više.
Naime, kako je objasnila Sindičić: ”U sklopu projekta LIFE Lynx
želimo napraviti most – povezati risove u Dinaridima s onima u
Alpama i da se lanac nastavlja dalje u drugim zemljama kako bi se
stvorila metapopulacija i osigurao veći genski bazen jer prije
400 do 500 godina svi risovi u cijeloj Europi bili su povezani i
to je osiguravalo razmjenu gena. Takva situacija danas postoji s
medvjedima od Alpa do Grčke i oni zato nemaju problema parenja u
srodstvu”.

”Poseban uspjeh je što smo već prošle godine dobili potomka risa
naseljenog iz Karpata – u Sloveniji su Goru iz Rumnjske i ženka
Teja postali roditelji ženke nazvana Mala. Upravo kreće sezona
kada mali risovi dolaze na svijet i nadam se da će i ova sezona
biti plodna”, poručila je Sindičić nakon današneg ispuštanja
risa.

A Pinov dolazak u bogati krajobraz Velebita važan je korak za
očuvanje ravnoteže zdravog ekosustava, osobito u mjesecu kada se
obilježava Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite
prirode u Hrvatskoj. Pod ovogodišnjim sloganom ”Rješenja su u
prirodi” težnja je očuvati prirodu, posebno očuvati ugrožene i
endemične vrste, kako bismo pridonijeli ispravnom odnosu prirode
i čovjeka.
Pinov dolazak kao najljepši poklon za rođendan

“Izrazito smo ponosni što možemo pridonijeti očuvanju populacije
risa na području Velebita i ovo nam je najljepši poklon za naš
21. rođendan, koji inače obilježavamo 28. svibnja. Velebit je dom
tri velike zvijeri pa se nadamo da će se i Pino udomaćiti
ovdje”, istaknula je ravnateljica Nacionalnog parka Sjeverni
Velebit Irena Glavičić Sertić.

Čast imenovati risa pripala je ovaj put biologinji Michelle
Pozzini, volonterki koja se prošle jeseni pridružila LIFE Lynx
timu zbog svojeg magisterskog rada, a osim iskustva na ovom
važnom projektu, doživjela je i epidemiju i potres.

No, kaže da je sretna i zahvalna na ”ovoj nevjerojatnoj
prilici”: ”Imenovati risa poprilično je uzbudljiv i
nesvakidašnji zadatak. Pino je skraćenica od “alpino” što na
talijanskom znači “planinski”. S druge strane, u imenu se krije i
uvijek zeleni bor (Pino) koji je prilagodljiv na ekološke uvjete,
izdržljiv i dugovječan – i baš takve atribute želim došljaku
Pinu!” 

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest