"Ovo su ljudi od znanja i rezultata koji posjeduju stvarne diplome i koji su obilježili život u svojim mjestima", poručio je tounjski načelnik Ivica Sopek
U petak je u Tounju predstavljena lista koja će se kandidirati na izborima za Županijsku skupštinu Karlovačke županije, a koju čine neovisni bivši i sadašnji načelnici općina i gradova te ostali nezavisni političari iz lokalnih sredina – predvodi ju tounjski načelnik Ivica Sopek.
Osim njega, listu čine načelnici Vojnića, Žakanja, Netretića i Bosiljeva Nebojša Andrić, Danijel Jurkaš, Marijan Peretić i Josip Kasun, bivša gradonačelnica Ozlja Gordana Lipšinić, bivši načelnik Josipdola Zlatko Mihaljević i drugi.
– Ovo su ljudi od znanja i rezultata koji posjeduju stvarne diplome i koji su obilježili život u svojim mjestima. Dobro je da naša županija ima i treću opciju. Treba imati hrabrosti istupiti jer smo jedna od rijetkih županija u kojoj je jedna te ista stranka na vlasti od početka do kraja – poručio je Sopek.
Glas jedinica lokalne samouprave
Objasnio da su se radi promjena u županiji, odnosno radi toga da lokalne samouprave dobiju glas u predstavničkom tijelu Županije karlovačke udružili kvalificirani.
Napomenuo je da neovisni načelnici i gradonačelnici ostvaruju bolje rezultate od stranačkih jer “žive za svoja mjesta, stručni su, a rezultati govore za sebe”.
– Svaka jedinica lokalne samouprave bi trebala imati zastupnika u Županijskoj skupštini. Neke male općine u 32 godine nikad nisu imale predstavnike. Red je da ga svaka općina ima i utoliko treba promijeniti izborni zakon. Načelnici su u prva tri saziva mogli doći za govornicu Županijske skupštine i iznijeti svoje probleme, a to je nestalo. Više nemamo kontakata, pa kao načelnik moram tražiti županijskog vijećnika kojega poznajem, a oni uglavnom nisu iz manjih općina. Jasno je da stoga novac ide više u gradove – rekao je Sopek.
Zagovaraju ravnomjeran i brži razvoj jedinica lokalne samouprave i fiskalnu decentralizaciju i upozoreno je da se poljoprivreda gasi, a novac dobiva na kapaljku.
– Kada se išlo u preustroj 1993. godine, općine su imale 35 posto od svih poreza, a sada imaju između sedam i deset posto, dok je u drugim europskim zemljama to 35 i više posto. Nije problem u veličini općine. Da nije bilo manjih općina, Hrvatska bi danas vjerojatno imala do pola milijuna stanovnika manje. Uspjeli smo zadržati stanovništvo u lokalnim sredinama i po prvi puta je većina nas na nuli u tom pogledu ili bilježi blagi rast broja stanovništva – nastavio je Sopek.
Dodao je i da su jedinice lokalne samouprave spremne od Županije preuzeti sve njene ceste i da je lani Općina Tounj u županijsku prometnu i školsku infrastrukturu uložila 230.000 eura, a od Županije karlovačke dobila samo 20.000.
– Koga potpomažemo i zašto se tako nešto događa – zapitao se Sopek na predstavljanju ispred čuvenog dvokatnog mosta.
Privlačenje stručnjaka
Zagovaraju iz izgradnju stanova u općinama, ali ne velikih višestambenih objekata, nego dostatnih za to da se privuče liječnika ili stručnjaka druge vrste.
Također su se založili i za poseban fond kojega bi koristile male općine, a naveo je i praktične probleme s kojima se one susreću u traženju europskog novca.
To je povezano s brzinom izdavanja dozvola, kako je objasnio Sopek i pojasnio da se općine moraju zadužiti radi provedbe projekta, ali i čekati do dvije godine za uporabnu dozvolu, dok se kamate obračunavaju.
– Ako imate tri ili četiri takvih projekata, u velikim ste problemima. Greška se uvijek može pronaći. EU fondovi su vrlo komplicirani – kazao je Sopek.
Nastavio je i da je i dalje prisutan problem s neuređenim zemljišnim knjigama, odnosno neriješenim vlasništvom.
– Jedan od velikih problema predstavljaju napuštene kuće i imanja bez vlasnika, odnosno davanje takvih imanja jedinicama lokalne samouprave, da ih iskoriste za demografsku obnovu, da se prodaju mladima radi ostanka. U Tounju ima kuća koje su 50 godina bez vlasnika jer su svi pomrli ili otišli iz zemlje – upozorio je Sopek.
Njihov program predviđa i izgradnju infrastrukture neophodne za život, nultu toleranciju na korupciju i vraćanje civiliziranom dijalogu “bez pljuvanja i lažnih izjava”.
Povjerenje u politiku
– Potrebno je vratiti povjerenje u politiku. Načinom komuniciranja mnogih samodopadnih političara bez rezultata, rada i iskustva štetimo sebi i narodu. Institucije se bave istragama, a dužni smo prijaviti svako prekršajno ili kazneno djelo. Sad su izbori, bit će svega i svačega, svašta se priča i govori. Treba sačuvati obitelj tolike mandate. Ne planiramo napadati nikoga nego znanje i iskustvo prenijeti na županijsku razinu, da Županija bude transparentnija i da se nitko nikoga ne boji. Sada ako želiš nešto napraviti imaš deset neprijatelja – rekao je Sopek.
Zorica Jandrlić iz Josipdola je dala naglasaka na zaštitu prirode i okoliša, ali i na socijalne probleme.
– Nastaju divlja odlagališta i upitno je hoćemo li očuvati vodu za piće. Isto tako, u našim zajednicama i dalje ima onih bez kruha. Htjeli bismo potaknuti na to da se to više ne događa jer je to na štetu i sramotu svih nas. Također, zalažemo se za nultu toleranciju za nasilje. Zalagat ćemo se prije svega za čovjeka, a tek onda za sve ostalo. Što će nam ostalo, ako čovjek nema važnost i gubi svoju funkciju – poručila je Z. Jandrlić.
