Povijesni gradovi koriste se za turizam jer za to postoji interes. U Karlovcu ta funkcija nije osmišljena.
Gradove razvijaju investitori. Tako nastaje ono po čemu gradove
pamtimo. Često, međutim investitori rade štete u gradovima i oko
gradova i stvaraju ekološki problem koji je nazvan zagađenje
građenjem ili razaranje okoliša građenjem.
Najveće vrijednosti Karlovca su oštećene, izgubljene ili svedene
na ostatke. Karlovac ne bi imao ni ostatke da je u gradu uvijek
bilo mnogo novaca. Bio bi pun nebodera, kuća – kutija i plehnatih
tvornica. Karlovac je u urbanističkom smislu, imao jedan od
najvećih potencijala u našem dijelu Europe. Danas ima oštećene
jedinstvene spomenike kulture, Zvijezdu i kulturni krajolik.
Kulturni krajolik obuhvaća Zvijezdu i širi se u zeleno
područje uz Koranu i Kupu. Takav spoj spomenika kulture i
prirode, nema ni jedan drugi grad. Posebna vrijednost je rijeka
Kupa koja teče kroz grad.
Renesansna utvrda je razgrađena i više se ne raspoznaje. Bedema
nema a na njihovom mjestu i u šancu su kuće. Na to je došlo
okruživanje Zvijezde izgradnjom a loši primjeri moderne
arhitekture ugrađeni su i u Zvijezdu. Jedna od najljepših
sinagoga srušena je. Na njenom mjestu je neboder. Uz Hrvatski dom
sagrađena je dvorana na mjestu gdje se grad otvarao u zeleni
prostor. Konzervatori nisu spriječili izgradnju dvorane jer su se
bojali da izgube posao. Zbog nekontroliranog okruživanja Zvijezde
izgradnjom i dodavanja kuća, grad postaje bezlično mjesto. U
Zvijezdi je gradonačelnik Banjavčić dao srušiti gradsku
vijećnicu, majstorsko djelo arhitekta Stillera s kraja baroka. U
bloku pošte, profesor povijesti arhitekture, Bogdan Nestorović,
projektirao je banku na renesansnom bedemu.
Otoci na Korani su potopljeni. Nedavno je pokazan prijedlog kako
se riječni otoci na Mrežnici mogu iskoristiti. Uz obalu Kupe je
izgrađen zid koji rijeci daje izgled kanala.
U Zvijezdi, o čijoj revitalizaciji stalno govorimo, obilježen je
grob grofa Herbersteina a iza pravoslavne crkve je izgrađena
grobnica. Grobovi su slabi doprinos atmosferi u gradu i
revitalizaciji. Vrt pred kućom porodice Dupin je uklonjen.
Odvojene trase brze ceste, brze pruge i širenje industrije
uništavaju kulturni krajolik. Brza cesta je nacrtana preko
Orlice.
Moj prijatelj, liječnik Josip Žunić je nedavno dao dijagnozu
stanja u kojem se nalazi Karlovac. Rekao je, pogledaj kako je
građen čovjek. Ima glavu s osjetilima i ustima kroz koja se hrani
a otvori kroz koje izlazi probavljeno su niže. Zamisli da je
raspored zamijenjen. U Karlovcu su funkcije postavljene na krivo
mjesto.
Povijesni gradovi koriste se za turizam jer za to postoji
interes. U Karlovcu ta funkcija nije osmišljena.
Nin i Karlovac su slični po odnosu prema baštini. U oba grada su
provedeni međunarodni natječaji EUROPAN – a za nove dijelove
grada. Natječaji su otvorili usporebu. Nin ima ostatke iz rimske
antike i srednjeg vijeka. U centru se nalazi kapitel s hrama
visok oko metar i pol. Hram je bio velik pa se vidi da je
pripadao značajnom gradu. Malo dalje su temelji kuće iz
rimskog doba i crkvica iz srednjeg vijeka. Sve ostalo je
uništeno. Do nedavno je grad bio opasan kamenim zidom. Zid je
nestao da bi na njegovo mjesto došle novokomponirane obiteljske
kuće bez arhitektonske vrijednosti. Šteta se ne može
popraviti.
Karlovac je imao ostatke iz renesanse. Najvažnija je utvrda koja
se zbog srušenih bedema i poluzatrpanog šanca jedva vidi. Ni ta
šteta se ne može popraviti bez velikih rekonstrukcija.
Ako Karlovac želi oživiti Zvijezdu valja ju, uz ostalo,
pripremiti za primanje turista. Turiste treba dočekati i imati
prostore za njih. Treba imati suhi, klimatizirani prostor
sa sanitarnim prostorijama, ugostiteljskom ponudom,
informacijama, trgovinama. Takva funkcija nije planirana.
Nije planirana ni Glazbena škola. Glazbene škole su u centrima
povijesnih gradova iskorištene za stvaranje ugođaja i
organiziranje događaja. Nije planiran ni trijem uz centralni trg,
ni tržnica. Gradovi iz doba gradnje Karlovca imaju trijemove oko
trgova i uz ulice kojima se kreću turisti. Kasarne nisu imale
trijemove ali u Zvijezdi više nemamo kasarne. Zvijezdu treba
pripremiti za nove funkcije.
U kulturnom krajoliku nalaze se ostaci zapčete izgranje Orlice,
najvećeg projekta iz baroka u Hrvatskoj. Uz Orlicu je vezana
mogućnost da obnovimo Pulvermagazin za turizam koji se razvija na
plovnim putevima po Rajni, Dunavu i može se razviti po starom
plovnom putu Savom i Kupom. Karlovac ima priliku postati početna
ili završna destinacija. Za takvu priliku treba pripremiti i
Zvijezdu. Ako Orlicu pripremimo za prikazivanje i dovedemo
turiste, pružiti ćemo im pogled na oštećeni kulturni krajolik.
Preko Kupe na jugu, pogledi će se zaustavljati u tvorničkim
dvorištima s limenim halama i svime što se može naći oko
tvornica. A mi ćemo govoriti da imamo kulturni krajolik,
renesansu i barok – koji se ne vide i da čuvamo baštinu.
Situacija i budućnost Karlovca bila bi drugačija da je
prostor iskorišten za olimpijski centar i športske sadržaje za
amatere o kojima je pisao Željko Feitl. Geotermalna energija je
idealna pogodnost za takve planove.
Propuštena prilika nalazi se i u novom dijelu grada.
Cesta koja iz Zagreba vodi prema jugu mogla je biti podignuta na
stupove a uz nju su se mogla nalaziti parkirališta za Zvijezdu,
kolovore i Novi centar. Time bi se izbjegao nepotrebni promet i
čepovi a orijentacija bi bila jednostavna.
Kad je moj brat Sergej Morsan bio ministar turizma došao je u
Karlovac s ministrom prometa gospodinom Lužavcen. Osigurali su
financiranje i ponudili podizanje ceste. Prijedlog je obijen. O
natječaju za Luščić sam pisao kao o rijetkoj prilici da natječaj
uspije. Ta prilika se sada razvija u največu propuštenu priliku.
Poslije nje se jedinstveni karakter grada više neće moći stvoriti
jer bi se, prema urbanističkom planu, neboderi u nesređenom
prostoru proširili do kraja grada. Cijela zapadna strana grada
postala bi područje štapićastog urbanizma i degenerirane moderne
arhitekture.
Do sada je Karlovac sveden na ostatke svojih vrijednosti. Sada je
na red došla razgradnja ostataka i grad se nalazi u prelomnom
trenutku i na kritičnoj točki. Gradu prijete štete koje se neće
moći ispraviti.
Ljudi koji se predstavljaju kao urbanisti ne upozoravaju na
propuste. Već 15 godina ne vide da Karlovac ima kulturni
krajolik, 5 godina ne shvaćaju mogućnost koju pruža
Magaševa linija i prostor za kampus Veleučilišta na istoku grada
i već 2 godine ne vide vrijednost odbačenog projekta za Luščić.
Cijelo vrijeme stvaraju dojam da grad ima normalni razvoj i
urbanizam i da se može razvijati bez koncepcije prostornog
razvoja.