Zadnji je čas da se zaustavi propuštanje prilika i oštećivanje grada i da se, na ostacima vrijednosti grada, napravi plan u kojem će biti sagledan cijeli grad i sve njegove funkcije.
Do sada sam pisao o urbanističkom potencijalu Karlovca,
propuštenim prilikama i prilikama koje bi mogle biti zauvijek
propuštene. Broj oštećenja raste zbog pogrešnog planiranja
i ne prostudiranih, na brzinu donesenih odluka. Ostaju tragovi
nametnutih interesa. Usklađivanje interesa zadatak je
urbanizma. Karlovac danas ima urbanističke planove koji su
izrađeni bez predodžbe o krajnjem cilju. Zato ne može ostvariti
potencijal o kojem govorimo.
Od takvog urbanizma grad nema koristi. Malu korist ima samo netko
tko u plan uspije ugraditi svoj interes i onaj koji piše planove
pa dobije honorar.
Budućnost Karlovca sada ovisi o zaustavljanju planova i projekata
koji vode u nepopravljive štete. Nakon toga mogu se ispravljati
neke od starijih šteta i razvijati nove mogućnosti. Za to je
potrebna koncepcija prostornog razvoja. Koncepcija prostornog
razvoja je plan u kojem se sagledava cijeli grad i sve njegove
funkcije. Koncepciju treba razvijati zajedno s Planom razvoja do
2030 godine.
Urbanizam se zasniva na arhitekturi, urbanoj ekonomiji,
sociologiji i tehničkim rješenjima za pitanja energije, prometa,
zbrinjavanja otpada niza ekoloških problema. Sve je povezano i
planira se istovremeno. Postavljaju se pitanja tko su stanovnici
i od čega žive. Za arhitekturu se rade studije i za to se biraju
najbolji arhitekti. Osnovno pravilo je – veliki projekti se ne
grade dok se ne nađe kvalitetno rješenje. U protivnom nastaju
oštećenja građenjem i grad postaje ružan.
Podsjećam da smo prijedloge da se u Karlovcu počne raditi
koncepcija prostornog razvoja, dali gradu na razmatranje 2014. i
ponovno 2018. godine. U drugom prijedlogu posebno je istaknuta
uloga urbane ekonomije i navedeni su stručnjaci. Koncepcija
prostornog razvoja ima polazišta u mogućnostima koje se
sada vide.
Prva – da se novi dio grada u Luščiću napravi po projektu koji su
na natječaju EUROPAN – a, predložili karlovački arhitekti. Taj
projekt otvara put u planiranje produktivnosti.
Druga – Magaševa linja otvorila bi mogućnost da se napravi jasna
granica izgrađenog područja na Gazi i zelene zone koja je
kulturni krajolik. Izgrađena zona može postati kampus za razvoj
karlovačkog Veleučilišta.
Treća – zaštita kulturnog krajolika s planiranjem olimpijskog
centra i zone za rekreaciju. Brzu prugu, cestu i dalekovode treba
smjestiti na zajedničku trasu.
Četvrta – obnova Pulvermagazina i uređenje povijesnih ostataka
Orlice za turizam po plovnim putevima Dunavom, Savom i Kupom.
Karlovac može postati cilj ili početak putovanja rijekama. Takva
putovanja se organiziraju u europskim zemljama i već postoje u
Rumunjskoj. Karlovac, posebno Zvijezda, vapi za događajima koji
privlače posjetitelje.
Peta – uređenje obale Kupe od Borlina do Vodostaja.
Šesta – podizanje ceste, koja od Zagreba vodi prema jugu, na
stupove i izgradnja nadzemnog parkirališta za Zvijezdu, kolodvore
i Novi centar. Takvim rješenjem izbjegao bi se suvišni promet a
orijentiranje bi bilo jednostavno. Prijedlog da se garaža izgradi
ispod parka, kod kina Edison, stvorio bi nepotrebni promet,
uvlačenje prometa u grad, teže orijentiranje i stvaranje čepova
na prelazu Domobranske ulice.
Sedma – kvalitetni projekt za zgradu kod pothodnika kojim bi se
postigla gustoća na spoju starijeg i novog dijela
grada.
Osma – trg u Novom centru između crkve i knjižnice. Time bi Novi
centar dobio centar kojeg nema, udaljen jedan kilometar od centra
u Zvijezdi.
Deveta – Glazbena škola u Zvijezdi. Blok Oružane je jedino mjesto
u Zvijezdi u koji se mogu ugraditi dvorane potrebne Glazbenoj
školi. Glazbena škola je sadržaj koji može stvoriti ugođaj u
Zvijezdi i privuči publiku. U studijama koje smo radili i
objavili, upozorili smo na problem velike stražnje fasade Oružane
i na opasnost da se u bloku izgradi veliki pravokutni volumen
sličan zgradi na ulazu u Radićevu ulicu i da se naruši simetrija
visokih i niskih zgrada u Zvijezdi.
Deseta – za oživljavanje Trga bana Jelačića važnan je prostor u
koji se mogu dovesti turisti. Prizemlje Velike vojarne s
natkrivenim dvorištem i pristupom za posjetitelje sa stražnje
strane, jedinstvena je prilika za tu funkciju. Pogotovo kad se
uzme u obzir dolazak turista po lošem vremenu. Galerije Vanište,
Magaša, Nikšića i drugih umjetnika, uslužni i poslovni sadržaji
mogu se smjestiti u tu zgradu.
Jedanaesta – Na drugoj strani trga, u zgradi Kamoda, može se
napraviti tržnica koja bi dobila smisao ako se na Gazi razvije
kampus Veleučilišta. S tržnicom u Zvijezdi izbjegao bi se
nepotrebni promet do tržnice u Novom centru. Uz to u prizemljima,
od velike vojarne do Oružane s Glazbenom školom i do tržnice,
mogu se napraviti trijemovi kakve ima na primjer Padova i mnogi
stariji gradovi u Europi.
Parcijalni interesi, stvaranje pritisaka i osvajanje prostora od
slučaja do slučaja, bez obzira na ciljeve cijelog grada, treba
ustupiti mjesto planiranju. Kod toga u planiranje treba uvesti
urbanu ekonomiju u kojoj Hrvatska ima vrhunske stručnjake. Zadnji
je čas da se zaustavi propuštanje prilika i oštećivanje grada i
da se, na ostacima vrijednosti grada, napravi plan u kojem će
biti sagledan cijeli grad i sve njegove funkcije.