Gledamo li globalno, Balkan je, uz jugoistok Azije, prostor s najviše pušača na svijetu.
Šokantne antipušačke reklame u Britaniji postoje već godinama,
broj pušača pada. Sada se zbog utrostručenja broja
djece koja puše e-cigarete ide u njihovu zabranu. “Nitko ne želi
vidjeti svoje dijete kako puši ili vejpa. Ovi planovi, uz našu
predanost da stvorimo prvu nepušačku generaciju, pomoći će
zaštititi zdravlje naše djece u budućnosti”, najavio je neki dan
premijer Rishi Sunak.
I to nije sve, pušačima na Otoku poskupljuju cigarete. Nakon
najskuplje Australije s 26 eura po kutiji i Novog Zelanda s 21 i
pol, Ujedinjeno Kraljevstvo bit će treće na svijetu s 18 eura po
kutiji, u Irskoj koštaju 15 i pol, u Norveškoj 13, Francuskoj 11,
Finskoj 10, u Njemačkoj su malo više od 8, u Švedskoj malo više
od 6, točno toliko su u Italiji, u Sloveniji koštaju 5, kod nas
su 4,65, u Srbiji niti tri i pol eura, u BiH 3. Dakle, mi smo
među jeftinijima.
“To može biti jedna od politika. Jedno je povećanje cijena, drugo
je poštovanje zakona. Mi imamo jako dobre zakone, prodaja
cigareta, duhana i duhanskih proizvoda je zabranjena mlađima od
18 godina. Međutim, nažalost, po našim istraživanjima vidimo da
se taj zakon ne poštuje”, kaže Dijana Mayer, voditeljica
Odjela za praćenje i unapređenje zdravlja školske djece i mladih
pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Osim što klinci na kiosku kupuju što ne bi smjeli, u kafićima
smiju pušiti, za razliku od ostatka EU. Jedan od naših najvećih
autoriteta za problem pušenja, Ognjen Brborović s
Katedre za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu, ne
vjeruje da bi pomoglo dizanje cijena.
“Mi znamo do kojeg će efekta drastično poskupljenje kutije
cigareta dovesti, a to je povećanje šverca. Oko toga imamo
iskustva. Postoji li tu nekakav prostor za povećanje poreza,
odnosno trošarina, vjerojatno postoji”, smatra Brborović.
Hrvatski pušački problemi puno su dublji od britanskih. Gledamo
li globalno, Balkan je, uz jugoistok Azije, prostor s najviše
pušača na svijetu. Po zemljama, u Europi ih najviše puši u Srbiji
koja je jedina preko 40 posto, slijedi Grčka s 39, pa Bugarska s
neznatno manje, BiH je isto preko 38 posto, iduća je Latvija, a
onda Hrvatska s 36,6 posto pušača. Dakle, držimo četvrto mjesto
po postotku pušača u Europskoj uniji, peti smo po smrtnosti od
raka, a muškarci drugi po smrtnosti od raka pluća u EU. Logično
je pitanje – kako se mislimo suočiti s time?
“Mi nemamo kampanje, ali nemamo ni javnozdravstvene intervencije
kako pomoći ljudima da prestanu pušiti. Nemamo ništa. Mi ne
pomažemo ljudima da prestanu pušiti. Slike koje smo u nekom
trenutku stavili na kutije cigareta su civilizacijska tekovina,
da ne kažem aqui communitaire. Dakle, ušli smo u Europsku uniju i
sve direktive smo implementirali, pa tako i to”, misli Brborović.
Nismo gledali ni antipušačke reklame poput ove iz kampanje
Svjetske zdravstvene organizacije #committoquit, koja je sve koji
se odviknu od cigareta proglasila pobjednicima. Puši se svuda,
puše 11-godišnjaci, a država ne reagira. Nije li i kod nas
vrijeme za neku agresivniju kampanju u smislu zabrane pušenja,
pitali smo Dijanu Mayer. “Gledajte, ja nisam nikad za agresiju.
Ne treba čovjek biti agresivan, ali već i ova emisija sada, tu je
ovaj prilog, i naše edukacije koje Hrvatski zavod za javno
zdravstvo provodi”, odgovorila je Mayer.
Očito bez efekta. Novi Zeland je zasad odustao od prvog svjetskog
zakona koji potpuno zabranjuje pušenje, odnosno prodaju duhana
budućim generacijama. Ali u tom smjeru razmišlja i Velika
Britanija, pa i Australija. Hrvatska, u kojoj više od trećine
građana puši, kako se čini, ostaje u štetnim oblacima.