Da je gospodin Eusebi Guell sada građanin Karlovca i da namjerava graditi uz Koranu ili Kupu, našao bi arhitekta i projektirali bi dok ne bi došli do rješenja kakvo Karlovac zaslužuje.

U Barceloni je živio čovjek koji se zvao Eusebi Guell. Bio je bogat. Kad je bio bolestan išao je liječniku. Nije išao veterinaru. Kad mu je bio bolestan konj ili pas, posjetili bi veterinara. Nije ih vodio stomatologu ili psihijatru. Kad je gradio arhitekturu naručio je projekt od arhitekta.

Arhitekt se zvao Antoni Gaudi. Projektirao je za Eusebi Guella i druge naručitelje, kuće koje privlače stotine tisuća turista u Barcelonu. Jedno od Gaudijevih djela je Parc Guell, imanje u blizini grada, pretvoreno u park. To djelo je primjer kako se može graditi i ujedno poštivati prirodu i kako se krajolik može obogatiti arhitekturom.

Sadržaj se nastavlja...

Projektiranje zida uz obalu Korane i obližnjeg hotela, povjereno je inženjeru građevinarstva koji se upustio u crtanje arhitekture i krajobrazne arhitekture na najljepšem mjestu u Karlovcu i jednom od najljepših mjesta u Hrvatskoj uopće. Gradnja zida je započela kad je za nju izdano rješenje suda u Rijeci.

Da je gospodin Eusebi Guell sada građanin Karlovca i da namjerava graditi uz Koranu ili Kupu, našao bi arhitekta i projektirali bi dok ne bi došli do rješenja kakvo Karlovac zaslužuje. 

U razvoju Karlovca postoje pozitivni primjeri (Žitna kuća, Hotel Korana -Srakovčić, promenade, Vrbanićev perivoj, akvarij) i negativni primjeri (srušeni bedemi, vojarna - studentski dom, Tehnička škola u šancu, neboder na mjestu sinagoge). Negativni primjeri su uvijek prikazivani kao napredak pa se tako sakrivalo da je svaki put izgubljen dio Karlovca. Broj negativnih primjera stalno, uporno i nezaustavljivo raste tako da se ono što čini karakter grada smanjilo na ostatke. Iz planova se vidi da su sada ugroženi ostaci. Karlovac je doveden do kritične točke iza koje se nalazi niz nepopravljivih šteta.

S vodom i zidovima može se stvoriti vrijedna arhitektura. Jedan primjer takvog ostvarenja je farma za uzgoj konja meksičkog arhitekta Luisa Barragana. Da je projekt za zidove uz Kupu i Koranu naručen kod nekoga kao što je bio Barragan, i mi bi imali vrijednu arhitekturu. 

Nedavno smo razgovarali o ružnim kućama u Karlovcu. Prijatelj, Ljubo Batalo, me pitao – tko to dozvoljava. Odgovorio sam – nitko - jer zaštita od ružne arhitekture kod nas nije organizirana. Zaštitu ne mogu provesti gradske vlasti, čak ni uz najbolje namjere a kvalitetne projekte znaju izabrati samo rijetki investitori. Gradovi u Hrvatskoj nemaju gradske arhitekte za kontroliranje projekata i obranu od loše arhitekture. 

Kad se grade ružne kuće grad postaje ružan.