MOZAIK

FELJTON

Piše Boris Morsan: Pametni gradovi i natječaji za arhitekturu

Piše Boris Morsan: Pametni gradovi i natječaji za arhitekturu
Pixsell/KAportal

U pametnim gradovima koji put raspisuju i natječaje. Shvatili su, međutim, da je to teži i nesigurniji put jer često daje loše rezultate. Karlovac po natječajima za arhitekturu nije pametni grad.

Često se govori o pametnim gradovima. U njima se automatski pale prekidači i semafori pa se ljudi kao djeca vesele automatici. U razvoju Karlovca se otvara pitanje može li Karlovac postati takva velika igračka.
 
Mislim da Karlovac može postati pametni grad i bez automatike kad stvori urbanizam  i to pametni.  Do sada je Karlovac pokušao biti grad susreta. Ne znam je li zabilježeno tko se i kada, s kime susreo. Zatim je postao grad za mlade u vrijeme kad najtalentiraniji mladi arhitekti rade u Zagrebu a urbanistički plan, koji su predložili za novi dio grada u Luščiću, crta se po ilustraciji za slikovnicu. Sredina ih nije prihvatila, nisu prihvaćeni na međunarodnom natječaju a zatim ni od članova karlovačkog društva arhitekata.

S druge strane, Karlovac je po arhitekturi i oštečenjima kulturne i prirodne baštine na putu da postane grad svojih ostataka i propuštenih prilika. To nije ni dobro ni pametno.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

U pametnim gradovima djeluju pametni ljudi. Između ostalog, brane grad od ružne arhitekture. Imaju gradske arhitekte koji pregledavaju i odobravaju projekte. Osim toga, pametni ljudi u pametnim gradovima, za svako važno mjesto rade studije i idejne projekte. To se radi dok se ne dođe do kvalitetnih rješenja. Zadnja i jedina studija je u Karlovcu napravljena za Trg bana Jelaćića u periodu dok je gradonačelnik bio Branko Vukelić. 

U pametnim gradovima koji put raspisuju i natječaje. Shvatili su, međutim, da je to teži i nesigurniji put jer često daje loše rezultate. Karlovac po natječajima za arhitekturu nije pametni grad. U 100 godina samo su dva dala kvalitetni rezultat. To su natječaj za crkvu Svetog Josipa na Dubovcu i natječaj za knjižnicu Ivana Gorana Kovačića u Novom centru. Natječaji obično uspiju kad su u žirijima arhitekti koji imaju značajne rezultate u arhtekturi i na natječajima. U novije vrijeme postavljaju se u žirije ljudi koji imaju skromne rezultate u jednom i drugom.

Najgori, ikad postignuti rezultat, je spomenuti natječaj za Luščić. Upravo je taj natječaj imao sve uvjete da uspije. Mogao je postati treći uspjeli, od nekoliko desetaka natječaja u 100 godina. Žiri je dobio kvalitetni projekt i samo su ga trebali izabrati. Kvalitetu tog projekta rastumačila im je članica žirija, profesorica Olga Magaš. Nisu ju htjeli slušati pa su projekt odbacili. Zatim su izabrali projekt koji je nepraktična, nefunkcionalna slikovnica. To je nosilo naziv “narrative” i proglašeno je maštovitim rješenjem. 

U komentaru odluke kojom je odbaćen kvalitetni projekt, napisali su : “tražili smo i arhitektonsku izvrsnost”. Izvrstan rad je bio pred njima. Nisu ga prepoznali niti su rekli zbog čega misle da nije izvrstan. Osnovno načelo svake umjetničke kritike je da svaku ocjenu ili pridjev reba objasniti. 
Komentar je ukrašen pozivanjem na članak 2. Zakona o nabavi (NN 120/16), koji tek nema veze s teorijom arhitekture, prepoznavanjem arhitektonske izvrsnosti i onim što Karlovac treba. 

Žiri je u Insbrucku pokazao Znanstvenom odboru EUROPAN – a, kakve natječaje su prodali u gradovima. Među njima i nagrađenu maštovitu narrative slikovnicu. Pretpostavljam da se Znanstveni odbor bavi filozofijom umjetnosti, estetikom, teorijom i kritikom arhitekture pa je trebao vidjeti kakav se urbanizam sprema u Karlovcu i kakav projekt je odbačen. A znanstvenici su si trebali postaviti i znanstveno pitanje – kakvu ulogu ima priča i ilustracije i služi li to sakrivanju nevještog oblikovanja i nepraktičnih rješenja. 

U Insbrucku “nije nađeno ništa sporno” u radu žirija.  Sporno je, međutim, samo ono najvažnije – žiri nije izabrao dobar projekt.  Ako se gleda činovnički, promašeni izbor ni Zakon o nabavi nisu sporni. Rasprave o arhitekturi očito nije bilo a nitko se nije sjetio da bi crvena lisica pojela bijelu kokoš. Delegati su se vratili sigurniji a onda su se prema autorima odbačenog projekta postavili superiorno (tražili smo izvrsnost, Zakon o nabavi), kao činovnik inženjeri. Arhitekti se tako ne obraćaju arhitektima.

Društvo arhitekata, DAGGK, sudjeluje u razradi slikovnice sa svojim predstavnikom. Umjesto da zaustave lakrdiju i traže da se urbanistički plan napravi po izuzetno kvalitetnom projektu mladih arhitekata, svojih članova.

Gradovi igračke, u kojima se ljudi vesele nevažnoj automatici, pokazuju regresiju u djetinjasto mišljenje. Prodavatelji igrački, narativa i slikovnica prokužili su da je Karlovac plodno tržište. Park u Novom centru trebao bi biti prikaz 4 rijeke, 3 ceste, 2 brata Seljana i jednog bedema s vidikovcem. Malo dalje su srušeni bedemi iz renesanse a rijeke imaju zidove. Novi neboder kod pothodnika trebao bi izgledati kao stablo bez grana i predstavljati stari miljokaz.

Zagovaratelji natječaja su brojni i glasni. Nastoje postići da natječaji postanu obvezni i da svima biraju arhitekte. Zatim se postavljaju u žirije, daju nagrade svojim prijateljima a prijatelji u sljedećoj prilici vraćaju dug. 

U Karlovcu smo imali natječaj za sportski centar na Korani. Sve bi bilo u redu da je nagrađeno rješenje bilo dobro. Jednoom je napisano da bi bilo idealno demokratski kad bi svi građani žirirali. To znači da bi projekte birali svi koji su sagradili ružne kuće. Lako je zamisliti kako bi žirirali vlasnici ružnih kuća od Trogira do Splita i od Splita do Makarske u betonizacijom devastiranoj Dalmaciji.

Možemo pretpostaviti da bi za urbanistički plan Luščića uskoro moglo biti objavljeno da je napravljen po internacionalnom natječaju EUROPAN – a. To bi moglo izgledati kao uspjeh, briga o gradu i novi korak u razvoju. A zapravo bi se slavio neuspjeh i gradu nametnuto širenje degenerirane moderne arhitekture s neuredno posađenim neboderima. Ostalo bi skriveno da bi tim planom Karlovac izgubio zadnju priliku da njegovi dijelovi budu povezani u cjelinu koja ima svoj gradski posebni karakter.

Izdvojeno


Reci što misliš!