Zadnji je čas da se zaustavi propuštanje prilika i oštećivanje grada i da se, na ostacima vrijednosti grada, napravi plan u kojem će biti sagledan cijeli grad i sve njegove funkcije.

Do sada sam pisao o urbanističkom potencijalu Karlovca, propuštenim prilikama i prilikama koje bi mogle biti zauvijek propuštene. Broj oštećenja raste zbog  pogrešnog planiranja i ne prostudiranih, na brzinu donesenih odluka. Ostaju tragovi nametnutih interesa. Usklađivanje interesa zadatak je urbanizma.  Karlovac danas ima urbanističke planove koji su izrađeni bez predodžbe o krajnjem cilju. Zato ne može ostvariti potencijal o kojem govorimo. 

Od takvog urbanizma grad nema koristi. Malu korist ima samo netko tko u plan uspije ugraditi svoj interes i onaj koji piše planove pa dobije honorar.

Sadržaj se nastavlja...

Budućnost Karlovca sada ovisi o zaustavljanju planova i projekata koji vode u nepopravljive štete. Nakon toga mogu se ispravljati neke od starijih šteta i razvijati nove mogućnosti. Za to je potrebna koncepcija prostornog razvoja. Koncepcija prostornog razvoja je plan u kojem se sagledava cijeli grad i sve njegove funkcije. Koncepciju treba razvijati zajedno s Planom razvoja do 2030 godine. 

Urbanizam se zasniva na arhitekturi, urbanoj ekonomiji, sociologiji i tehničkim rješenjima za pitanja energije, prometa, zbrinjavanja otpada niza ekoloških problema. Sve je povezano i planira se istovremeno. Postavljaju se pitanja tko su stanovnici i od čega žive. Za arhitekturu se rade studije i za to se biraju najbolji arhitekti. Osnovno pravilo je - veliki projekti se ne grade dok se ne nađe kvalitetno rješenje. U protivnom nastaju oštećenja građenjem i grad postaje ružan.

Podsjećam da smo prijedloge da se u Karlovcu počne raditi koncepcija prostornog razvoja, dali gradu na razmatranje 2014. i ponovno 2018. godine. U drugom prijedlogu posebno je istaknuta uloga urbane ekonomije i navedeni su stručnjaci. Koncepcija prostornog razvoja ima polazišta u  mogućnostima koje se sada vide.

Prva - da se novi dio grada u Luščiću napravi po projektu koji su na natječaju EUROPAN – a, predložili karlovački arhitekti. Taj projekt otvara put u planiranje produktivnosti. 

Druga – Magaševa linja otvorila bi mogućnost da se napravi jasna granica izgrađenog područja na Gazi i zelene zone koja je kulturni krajolik. Izgrađena zona može postati kampus za razvoj karlovačkog Veleučilišta. 

Treća – zaštita kulturnog krajolika s planiranjem olimpijskog centra i zone za rekreaciju. Brzu prugu, cestu i dalekovode treba smjestiti na zajedničku trasu. 

Četvrta – obnova Pulvermagazina i uređenje povijesnih ostataka Orlice za turizam po plovnim putevima Dunavom, Savom i Kupom. Karlovac može postati cilj ili početak putovanja rijekama. Takva putovanja se organiziraju u europskim zemljama i već postoje u Rumunjskoj. Karlovac, posebno Zvijezda, vapi za događajima koji privlače posjetitelje.

Peta – uređenje obale Kupe od Borlina do Vodostaja.

Šesta – podizanje ceste, koja od Zagreba vodi prema jugu, na stupove i izgradnja nadzemnog parkirališta za Zvijezdu, kolodvore i Novi centar. Takvim rješenjem izbjegao bi se suvišni promet a orijentiranje bi bilo jednostavno. Prijedlog da se garaža izgradi ispod parka, kod kina Edison, stvorio bi nepotrebni promet, uvlačenje prometa u grad, teže orijentiranje i stvaranje čepova na prelazu Domobranske ulice.

Sedma – kvalitetni projekt za zgradu kod pothodnika kojim bi se postigla gustoća na spoju starijeg  i novog dijela grada. 

Osma – trg u Novom centru između crkve i knjižnice. Time bi Novi centar dobio centar kojeg nema, udaljen jedan kilometar od centra u Zvijezdi.

Deveta - Glazbena škola u Zvijezdi. Blok Oružane je jedino mjesto u Zvijezdi u koji se mogu ugraditi dvorane potrebne Glazbenoj školi. Glazbena škola je sadržaj koji može stvoriti ugođaj u Zvijezdi i privuči publiku. U studijama koje smo radili i objavili, upozorili smo na problem velike stražnje fasade Oružane i na opasnost da se u bloku izgradi veliki pravokutni volumen sličan zgradi na ulazu u Radićevu ulicu i da se naruši simetrija visokih i niskih zgrada u Zvijezdi.

Deseta - za oživljavanje Trga bana Jelačića važnan je prostor u koji se mogu dovesti turisti. Prizemlje Velike vojarne s natkrivenim dvorištem i pristupom za posjetitelje sa stražnje strane, jedinstvena je prilika za tu funkciju. Pogotovo kad se uzme u obzir dolazak turista po lošem vremenu. Galerije Vanište, Magaša, Nikšića i drugih umjetnika, uslužni i poslovni sadržaji mogu se smjestiti u tu zgradu.
   
Jedanaesta – Na drugoj strani trga, u zgradi Kamoda, može se napraviti tržnica koja bi dobila smisao ako se na Gazi razvije kampus Veleučilišta. S tržnicom u Zvijezdi izbjegao bi se nepotrebni promet do tržnice u Novom centru. Uz to u prizemljima, od velike vojarne do Oružane s Glazbenom školom i do tržnice, mogu se napraviti trijemovi kakve ima na primjer Padova i mnogi stariji gradovi u Europi.

Parcijalni interesi, stvaranje pritisaka i osvajanje prostora od slučaja do slučaja, bez obzira na ciljeve cijelog grada, treba ustupiti mjesto planiranju. Kod toga u planiranje treba uvesti urbanu ekonomiju u kojoj Hrvatska ima vrhunske stručnjake. Zadnji je čas da se zaustavi propuštanje prilika i oštećivanje grada i da se, na ostacima vrijednosti grada, napravi plan u kojem će biti sagledan cijeli grad i sve njegove funkcije.