– Na Kupi živimo vrlo malo ili nimalo, a na Korani povremeno. Pokraj Kupe možda prođemo, no na njoj nema sadržaja. Radi se projekt Mažuranićeve obale, Šebetićeve i Vranyczanyjeve. Njime otvaramo mogućnost da grad izađe na svoju rijeku. Nadajmo se da će takvi zahvati koji Karlovac čine ugodnim biti isplativi. Neki dijelovi grada su popločenih nogostupa, a u Zvijezdi hodamo po rupama. To je pitanje dobrog planiranja.
Stvaranje javnih prostora
Ako se sredstva troše da se politički zadovolje pojedini mjesni odbori, radi se svugdje pomalo, a u biti nismo napravili ništa. Urbanizam uvijek treba težiti stvaranju javnih prostora. Zalažem se za uređenje šetnice do mosta u Mačekovoj uz Kupu preko Kvake do Starog grada – rekla je arhitektica Tatjana Basar i nastavila:
– Ne mogu prihvatiti da ne postoje ambicije, da se ništa ne događa i da prostore ne oplemenjujemo. Od završetka rata je prošlo 20 godina, a u Karlovcu se malo toga pomaklo nabolje ili ništa. Jedan Čakovec ima samo 28.000 stanovnika, a njegova pješačka zona izgleda impozantno. Naše ulice i trgovi nisu takvi. Osijek je svojom tradicijom provedbe javnih natječaja dobio vrlo smjela urbanistička rješenja, raznorodna i bogata događanjima. Grad to stanovnicima treba ponuditi – da prolaskom doživiš različita iskustva. Osječka tvrđa ima fenomenalne, nama nezamislive, pješačke površine i dimenzije. Varaždin je također manji od Karlovca, a možemo se samo diviti očuvanjem tradicije i dopuštanjem da se uklopi nešto suvremeno u baštinu. Sa Zadrom se više niti izbliza ne možemo mjeriti.
– Pasivnost je dugo trajala – kaže Basar i dodaje – Dovoljno je arhitekata srednje i mlađe generacije koji mogu promijeniti stanje. To što za tu svrhu nisu privučena sredstva iz EU fondova ne smije nas obeshrabriti, nego motivirati da priliku ne propustimo. Aktiviranjem korisnika prostor bi mogao zaživjeti. Treba osmisliti programe. Pokušajmo pripremiti deset projekata, pa da barem jedan uspije. Od velikih planova najčešće ne bude ništa. Ako sada ne uspije ova priča o Zvijezdi, dosta mi je više te teme zbog jalovosti. Čini mi se da postoji konsenzus da moramo riješiti taj problem.
Japanski turisti: Je li rat ovdje završio?
Japanski turisti se zgražaju izgledom Zvijezde. Čude se i pitaju kada je tu završio rat. Ne treba raspršivati sredstva. Od pasivnosti radije biram grešku.
Čitav Karlovac je toliko malen grad da je uistinu smiješno da nema poštenu pješačku zonu. Nedostaje nam sadržaja. Valja ukinuti spomeničku rentu za one koji žele u Zvijezdi poslovati. Osvrnula se i na nizinsku prugu:
– Predviđa se da nizinska pruga prolazi kroz središte Karlovca. DAGG je izradio realnu varijantu za njezinu trasu, no u Hrvatskim željeznicama forsiraju postojeću pod izlikom da su ugovori već sklopljeni, da se neke postaje ne mogu izmjestiti i tako dalje. Imamo zeleni neboder i niz sadržaja koji su neposredno vezani uz prugu. Ne vidim gdje bi se drugi trak stavio, a o frekventnosti teretnog željezničkog prometa ne treba niti razgovarati. Netko više brine o seksualnom životu vjeverica, nego o Karlovčanima koji žive u Sarajevskoj – rekla je između ostalog Tatjana Basar.
Projekt, čija je vrijednost 162.311,14 kuna, jača kapacitete lokalnih organizacija civilnog društva za uspostavu javno civilnog partnerstva s lokalnom samoupravom po pitanju održivog upravljanja povijesno/kulturnom baštinom – gradskom jezgrom.
Dinamična rasprava
Rasprava se provela u sklopu projekta “Partnerstvom do dobrog upravljanja” kojeg provode Udruga za društveni razvoj KA-MATRIX, Udruga za razvoj građanske i političke kulture Karlovac Polka i Grad Karlovac, a financira se iz Europskog socijalnog fonda Europske unije i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Po njezinom izlaganju se provela sadržajna i dinamična rasprava. Čitav tonski zapis se nalazi na sljedećoj poveznici: https://archive.org/details/KarlovacUreenIliNeureeen
Marin Bakić/aktivirajkarlovac.net FOTO I. Čepurkovski/Gradska knjižnica
KAportal.hr