Dogodi li se kojim slučajem da bude usvojen Mostov prijedlog o ukidanju općina s manje od pet tisuća stanovnika, Karlovačka županija ostat će bez svih 17! Ni jedna od njih nema pet tisuća stanovnika, nego od 475 do 4.764.
Njihovi načelnici, bez obzira kojoj stranci pripadali, onima koji s Mostom pregovaraju ili bili nezavisni, o tom prijedlogu isto misle – neprihvatljiv je.
Načelnik najmanje općine u županiji, Ribnika, Željko Car smatra da hrvatski ruralni prostor, odavno već opustošen i zapušten, od totalne propasti čuvaju upravo općine. Pomogle bi beneficije za one koji se odluče na selu živjeti, kao i one koji bi tamo investirali, no dok tako ne bude, općine spašavaju ono što mogu: od cesta, vodovoda i grobalja do vatrogastva, sporta i KUD-ova.
Načelnik Ribnika: Hrvatska nije samo Zagreb!
– Ne vidim tko bi se time bavio da nema općina! Ne znam koliko su ti ljudi čvrsto na nogama, koliko razumiju problem. Raspravljati se mora analitički, a ne onime što bi netko htio čuti, jer Hrvatska nije samo Zagreb ili par velikih gradova, ni pola hrvatskog gospodarstva u jednom gradu; što će nam sva zemlja ako ne bude ljudi, pita Car. Podsjetimo, ovaj je načelnik mandat dobio kao nezavisni, a onda se priklonio HSS-u.
– Naša ideja je da lokalna samouprava ne košta puno, da bude blizu ljudima i bude učinkovita, kakva bi, po meni, javna uprava i trebala biti. Kod nas je dvoje zaposlenih u općini, ja sam volonter. Populizam su priče da općinari samo troše; koliko znam, lokalna samouprava čini nekih 8 posto državnog proračuna. Jesu li velike općine s 10.000 stanovnika i gubitkom od 100, 200 tisuća kuna ili one s manje stanovnika i nešto novca u blagajni? Mislim da bi to trebao biti kriterij, zaključio je Car.
SDP-ovac na čelu općine od 890 stanovnika
Da bi financijska moć trebala biti presudna slaže se i načelnik najmlađe općine u županiji, Kamanja, Damir Mateljan. SDP-ov saborski zastupnik smatra da za postojanje općina nije argument broj stanovnika, posebno Mostovih 5.000. Kamanje ima 891.
– Argument za vlastitu općinu, uz ostale, jest da li je samoodrživa temeljem izvornih sredstava. Broj stanovnika može biti jedan od argumenata, ali, po meni, ne presudan. Bitniji je onaj može li općina iz vlastitih izvora financirati sve ono za što bi općina trebala biti: infrastruktura, predškolstvo i ostalo, napomenuo je Mateljan.
Bude li se išlo na novi ustroj, onda treba utvrditi i koliko su općine u svoja dva i nešto desetljeća postojanja bile uspješne.
– Vrlo se jednostavno može pogledati koje su bile uspješne, a koje nisu, koje su kapacitirane, koje su koristile fondove i naše i europske i to treba biti jedan od argumenata za postojanje općina, rekao je Mateljan.
Mateljan ne želi reći bi li u Saboru glasovao za ovaj prijedlog
O tome bi li, kao saborski zastupnik glasovao za Mostov prijedlog podrže li SDP-ovu Vladu, nije htio govoriti jer bi “što bi, kad bi, ako bi” bilo previše hipotetički.
Da u Mostu baš nemaju uvid u to što općine doista čine i koja je njihova uloga za lokalnu zajednicu, smatra dugogodišnji načelnik Josipdola, druge najveće općine po broju stanovnika u Karlovačkoj županiji, HDZ-ovac Zlatko Mihaljević. Vjeruje da bi uređenost mjesta i izgrađenost infrastrukture bila lošija da su u sustavu neke veće općine ili grada, posebno kada se radi o velikom području s manjim brojem stanovnika.
I HDZ-ov “vječiti načelnik” Josipdola protiv ovog prijedloga
– Ne štiteći nikakva radna mjesta, funkcije ili bilo što drugo, općine kao naša su dobrodošle. Smatram da gospoda iz Mosta, na žalost, ne znaju o čemu govore. Općinama treba dati mogućnost da se brinu o svojem stanovništvu i potrebama, ali i dati veće ovlasti da budu samostalne, a ne kao sada: od države smo dobili obaveze, ali ne i prava, za što je odličan primjer posao legalizacije za koju se većina posla odradi ovdje. Izdavajući rješenja, dobivamo samo “komad špota” kad nas ljudi prozivaju, a 50 posto sredstava ide državi, 20 posto županiji, općini ostaje 30 posto, ilustrira Mihaljević.
Ljudi na terenu najbolje poznaju potrebe svake pojedine sredine, kako ona “diše”, pa misli da se o malim općinama ne može govoriti “s visine”. Naravno, treba voditi računa o tome kako općine funkcioniraju i da nemaju “hrpu” zaposlenih.
Broj stanovnika ne može biti jedini kriterij?
– Na 3.773 stanovnika imamo 5 zaposlenih u općini i 5 u komunalnom pogonu. Sad, kad smo sve napravili da odvoz komunalnog otpada i održavanje grobalja funkcionira, moramo osnovati poduzeće, time ući u sustav PDV-a i poskupiti usluge sugrađanima. A nismo nikakve poreze i prireze uvodili, razumijevajući situaciju… Jedna smo od rijetkih općina u zemlji koja ima vrtić, za 60-70 djece, za koji godišnje izdvajamo 1,5 milijun kuna. I sve drugo kod nas funkcionira, pohvalio se Mihaljević.
Bude li se išlo u promjenu ustroja jedinica lokalne samouprave, smatra da broj stanovnika nikako ne može biti jedini kriterij.
– Treba vidjeti njihovu opravdanost, na koji način funkcioniraju, kako su složene, njihovu funkcionalnost i rentabilnost, što bismo dobili okrupnjivanjem općina. Vrijeme će pokazati, ali mislim da ovakvim prijedlogom ne bismo išli u dobrom smjeru, zaključio je Mihaljević.
Andrić (HDZ): Ova ideja je potpuno glupa
Nebojša Andrić, načelnik Vojnića, najveće općine u Karlovačkoj županiji, ne samo da smatra da prijedlogom ne bi išli u dobrom smjeru, nego da i, blago rečeno, nije baš pametan.
– Prvo: ta ideja je potpuno glupa i čudi me da je potekla od onih koji već jesu načelnici općina! Glupa je jer svaka općina ima nešto specifično: od otočnih, preko urbanih do ruralnih i svaku treba promatrati zasebno, a ne stavljati u neke okvire i preko njih polomiti sve, bez obzira na broj stanovnika, infrastrukturu, udaljenost od nekog drugog središta. Postoje općine s tisuću ili dvije tisuće stanovnika, a gospodarski odlično stoje, mogu se same financirati i biti visoko produktivne. Kriterij od 5.000 stanovnika ne znači ništa! Ako spojimo tri siromašne male općine, dobit ćemo velikog siromaha, napominje Andrić.
U Vojniću, dodaje, ukidanje statusa općine ne bi značilo ukidanje načelnika i njegove plaće, nego i svih drugih službi: tamo je katastar, gruntovnica, matični ured, ispostave Centra za socijalnu skrb i zavoda za zapošljavanje, Dom zdravlja.
Načelnici zabrinuti i za povlačenje EU novca?
– Znači, naši bi građani sve to izgubili! Kažete da ne bi ni jedna općina ostala u županiji, onda bi svi morali u Karlovac obavljati što imaju, onda bi grad morao imati infrastrukturu da prihvati sve te ljude, što bi značilo nova zapošljavanja, radna mjesta, prostorije… i sve to daleko od onih kojima je potrebno. Mi smo servis građana, a ako je on daleko od građana, nema smisla, naglašava Andrić.
Kao član Upravnog odbora Udruge općina, smatra da bi ovu krovnu zajednica valjalo konzultirati kada se odlučuje o sudbini općina, odnosno, reformi lokalne samouprave, a to do sad nitko nije činio. Drže da bi se uštede postigle kada bi 2, 3 ili više općina imale zajedničke službe: jednog komunalnog redara, računovodstvo, diplomiranog pravnika.
– Svaku općinu posebno treba promatrati. Ustav govori o ravnomjernom razvoju RH, a ukidanje općina bilo bi rušenje i onako minimalnih standarda u toj općini. Pogledajte kakav standard imaju u Rijeci, Dubrovniku, Zagrebu – sve! A mi po selima? Da mogu ljudi doći pitati za kamion pijeska! Zar i to treba ukinuti? Ukidanje pošte, sudova, svih tih službi se odrazilo na to da se ljudi povlače k većim centrima, a ukidanje općina bi značilo definitivno izumiranje ovih područja. Onda je pitanje zašto su hrvatski branitelji davali živote i oslobađali te predjele; zašto ih nismo ostavili, pita Andrić, napominjući da bi ukidanje općina s manje od 5.000 stanovnika – oko 80 posto svih općina – značilo i manje povlačenje novca iz europskog programa ruralnog razvoja iz kojeg svaka može za projekt dobiti milijun eura.
KAportal.hr