Oko 780 zahtjeva za legalizaciju pristiglo je do sad u karlovačku
Gradsku upravu, no prava gužva uslijedit će vjerojatno iduća
četri mjeseca, a najviše u lipnju. Posljednjeg dana tog mjeseca,
naime, ističe rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o
izvedenom stanju. To znači da vlasnici nelegalno izgrađenih
zgrada, odnosno, građevina koje nemaju odobrenje za gradnju –
građevinsku dozvolu, rješenje o uvjetima građenja… ili zgrade
nisu izgrađene u skladu s odobrenjem, do tada mogu podnijeti
zahtjev za njihovu legalizaciju. Odnosi se to na građevine
izgrađene do 21. lipnja 2011., ako su vidljive na digitalnoj
ortofoto karti Državne geodetske uprave ili upisana u Katastar.
– Legalizirati se mogu svi tipovi zgrada, osim onih izvan
građevinskog područja u nacionalnim parkovima, parkovima prirode
i zaštićenim područjima, planiranim koridorima infrastrukture,
unutar arheoloških nalazišta i slično. Također, ne mogu se
legalizirati kamp kućice, kontejneri, barake… zgrade od
materijala koji ne osigurava trajnost, objašnjava Boris Naglić,
pomoćnik pročelnika za provedbu dokumenata prostornog uređenja.
Legalizirati se mogu ostale zgrade, od stambenih, kuća,
vikendica, restorana, garaža, do svinjaca, staja i drvarnica.
Podijeljene su u četiri kategorije ,od pomoćnih do zahtjevnih
zgrada, o čemu i ovisi vrsta dokumentacije koju je uz zahtjev
potrebno priložiti.
– Za one zgrade čija je bruto površina veća od 400 kvadrata, te
zgrade za obavljanje poljoprivredne djelatnosti veće od 100
kvadrata potrebna su tri primjerka kopije katastarskog plana, ako
je zgrada ucrtana, odnosno, geodetske snimke ako nije, izrađene
po ovlaštenom geodetu, te tri primjerka arhitektonske snimke
izvedenog stanja koje je izradio ovlašteni arhitekt, kao i izjava
ovlaštenog inženjera građevine da zgrada ispunjava bitne zahtjeve
mehaničke otpornosti i stabilnosti, precizira Naglić.
Istu dokumentaciju, izuzev spomenute izjave, potrebno je
priložiti uz zahtjev za legalizaciju zgrade bruto površine do 400
kvadrata, odnosno, one do tisuću kvadrata u kojoj se obavlja
poljoprivredna djelatnost. Što je manja zgrada, to je i
dokumentacija koju treba dostaviti uz zahtjev “siromašnija”, pa
za kuće, vikendice, kleti i zgrade do sto kvadrata, odnosno, one
za poljoprivrednu djelatnost veličine do 400 kvadrata trebaju
kopije katastarskog plana ili geodetska snimka, te iskaz podataka
za obračun komunalnog i vodnog doprinosa, koji će izraditi
arhitekt ili inženjer građevinarstva. Za pomoćne zgrade, one s
jednom etažom i površinom do 50 kvadrata treba dostaviti samo
kopije katastarskog plana i dokaz da je osnovna zgrada legalna.
Rješenje o izvedenom stanju i dokaz da je zgrada legalna,
vlasnici će vjerojatno dobiti u roku od 30 dana nakon što dostave
(potpune!) zahtjeve za legalizaciju. Mogu to učiniti poštom ili
neposredno u pisarnici, Trg bana Josipa Jelačića br. 1.
– Na rješavanju zahtjeva radi nas sedmero, a građani potrebne
informacije mogu dobiti i u našem odjelu ponedjeljkom, srijedom i
petkom, poručuje Naglić.
Potrage za geodetima, arhitektima, prikupljanja “papira” i
dostavljanja zahtjeva pošteđeni su vlasnici zgrada izgrađenih do
15. veljače 1968. Takve građevine, imaju li akt za gradnju ili
ne, smatraju se legalnima. No, legalizirati treba lođe i balkone,
ako im to nije funkcija, ne čekajući da to učine i susjedi koji
su na isti način “proširili” stanove.
KAportal.hr