Karlovačka
športska zajednica je pod vodstvom agilnog predsjednika Želimira
Feitla pokrenula izradu strategije razvoja športa Karlovca do
20120. godine, a pored toga i doradu pojedinih već postojećih
akata. Jedan od njih jesu i kriteriji za kategorizaciju klubova.
Na sjednici Skupštine KŠZ održanoj prije otprilike mjesec dana na
dnevnom redu su, pored rasprave o Strategiji bili i
spomenuti Kriteriji. Skupština je međutim zaključila da
je prijedlog te kategorizacije u biti prijedlog kriterija za
financiranje klubova pa je sukladno tome i promijenjen naslov
predloženog dokumenta. Dobili smo tako kriterije za financiranje
klubova pa kategorizaciju još nemamo! Nije nažalost zaključeno do
kad treba poraditi i na prijedlogu kategorizacije klubova čiji
temelj bi bila kategorizaciji Hrvatskog olimpijskog odbora koja
je najmjerodavnija za takovo nešto. Dakako da kriteriji za
kategorizaciju športova ili klubova moraju biti i sastavni dio
Programa javnih potreba u športu Grada Karlovca jer se
na njima temelji plan sufinanciranja javnih potreba u športu.
Hoće li i kada KŠZ ponovno raspravljati o kategorizaciji klubova,
ili će imenovati tijelo koje bi pripremilo takav prijedlog za
raspravu, ne zna se. Narodna izreka kaže: Od viška ne boli
glava pa nije naodmet podsjetiti na neke detalje iz
prigovora na kategorizaciju koje bi svakako trebalo uzeti u obzir
kad izrade tog dokumenta.
Na temelju čega su športovi razvrstani? Poradi pravičnosti bi ih
trebalo razvrstati u tri osnovna kriterija: razvijenost,
kvaliteta i socijalni status. Svaki od navedenih kriterija trebao
bi imati pod kriterije čime se osigurava kvalitetnije i
preciznije vrednovanje, a time i razvrstavanje športova. U
predloženoj kategorizaciji športovi su razvrstani u četiri
skupine. Nigdje nažalost nisu iskazana mjerila i vrijednosti na
temelju kojih je izvršeno razvrstavanje. Druga skupina od četiri
športa razvrstana je po kriteriju dugogodišnje tradicije u gradu.
Naglasiti treba da je taj kriterij prije povijesni nego športsko
vrijednosni pa može poslužiti eventualno kao jedan od pod
kriterija kod utvrđivanja socijalnog statusa športa.
Razvrstavanje športova trebalo bi pak smjestiti u više skupina i
podskupina čime se dobiva veća osjetljivost i pravičnost u
razvrstavanju klubova.
Nigdje nije iskazano koje su to vrijednosne veličine na kojima se
temelji ponuđeno vrednovanja prema stupnju natjecanja za pojedine
športove. Evo i jedan primjer. Temeljem čega Županijska
nogometna liga ima istu vrijednosnu veličinu kao državno
prvenstvo u streljaštvu, borilačkim športovima, atletici, tenisu,
veslanju… Odnosi u prvom stupnju jesu 1:17, međunarodnom rangu
1:25. Iskazane odnose i veličine trebalo bi potkrijepiti
vrijednosnim brojčanim pokazateljima. Međunarodni rang također
nije postavljen selektivno. Nije ista vrijednost Lige prvaka,
Europske lige, ABA LIGE i ostalih europskih i regionalnih
natjecanja.
U dijelu u kojem se govori o klubovima i športovima koji su
osnovni za razvoj opće športske kulture već bi jednom
trebalo biti jasno da takva kvalifikacija športa ne postoji, kao
što ne postoje mali i veliki športovi. Postoje samo veliki i mali
rezultati jer rezultat je mjerilo rada i sposobnosti. To bi
svakako trebalo ispraviti.
Što znači da među nositeljima kvalitete može biti samo jedan
športski kolektiv u muškoj i ženskoj konkurenciji? Znači li to
možda da u jednom športu, klub koji ima mušku i žensku selekciju,
može obje selekcije imati kao nositelje kvalitete?
Svakako bi se moralo bolje pojasniti što je to pravni slijednik?
Čime se to dokazuje? Što je to broj aktivnog djelovanja kluba?
Temeljem čega organizacija natjecanja nagrađuje udruge koje
organiziraju državna i međunarodna prvenstva? Znači li to da su
klubovi koji nisu u mogućnosti provesti organizaciju takovih
natjecanja iz objektivnih razloga kažnjeni?
Izostavljena su velika natjecanja: YOG (Olimpijske igre
mladih), EYOF (Europski olimpijski festival mladih),
kvalifikacije za Olimpijske igre, Svjetsko sveučilišno prvenstvo
i Europsko sveučilišno prvenstvo. Razvrstavanje velikih športskih
natjecanja i broj bodova koji se dobivaju za nastup na njima nije
dovoljno selektivan te bi trebalo utvrditi precizniji vrijednosni
odnos određenog natjecanja i bodova. Visina bodova neprimjereno
je mala. Naime, vrijednost športa i kluba iskazuje se rezultatima
koji su posljedica prije svega dobrog rada i organiziranosti
športa ili kluba te stoga i moraju biti primjereno vrednovani u
kategorizaciji. Pojašnjenja također treba bolje precizirati radi
izbjegavanja bilo kakove nedoumice i različitog tumačenja. U
tablicama pak treba precizirati na koja se međunarodna natjecanja
odnosi bodovanje jer postoji i niz međunarodnih natjecanja koja
se tako prezentiraju a vrijednosno su više nego upitna.
Tekst koji se odnosi na sredstava poravnavanja je neodređen i
pruža mogućnost različitog tumačenja. Najbolje bi bilo brisanje
navedenog poglavlja ili precizno formulirati tko i kada može biti
korisnik sredstava za poravnanje.
Za vjerovati je da će izradi kriterija za kategorizaciju športova
i klubova KŠZ pristupiti krajnje ozbiljno i odgovorno te da će,
kao i strategija, doći na javnu raspravu. Pored toga, neke stvari
Upravni odbor KŠZ nikako ne bi trebao preskakati i stavljati pod
tepih poput, na primjer, izrade novog Pravilnika o izboru
najboljih pojedinaca i klubova jer je i taj dokument
neposredno povezan s već spomenutom strategijom i kriterijima.