Objavljeno je nacionalno izvješće Standardnog Eurobarometra za Hrvatsku – javno mnijenje u Europskoj uniji za jesen 2015. U Hrvatskoj je istraživanje provedeno u razdoblju od 7. do 16. studenoga 2015., na reprezentativnom uzorku građana starijih od 15 godina, a u Hrvatskoj je obuhvatilo 1008 građana.
Ovo je 84. po redu izvješće Eurobarometra, a 23. po redu koje je obuhvatilo i Hrvatsku. Istraživanje u Hrvatskoj je provedeno u izbornoj godini i u trenutku kad je Hrvatske počela izlaziti iz recesije. Osim toga, vrijeme u kojem je istraživanje provedeno označeno je i izbjegličkom krizom.
Hrvatski ispitanici u iznadpolovičnoj većini doživljavaju Europsku uniju pozitivno, dok na prosjeku EU28 prevladava neutralan stav. Svega 12 posto ispitanika misli negativno o Europskoj uniji, dok je na prosjeku EU-a takvih 23 posto ispitanika. Od prethodnog istraživanja, broj ispitanika u Hrvatskoj koji o EU-u misle pozitivno povećao se za 4 postotna boda, dok je postotak negativno mislećih ostao jednak. Za razliku od Hrvatske, broj onih koji Europsku uniju vide pozitivno smanjio se za 4 postotna boda, za koliko je porastao broj onih koji na nju gledaju negativno.
I hrvatski, kao i prosječni europski ispitanici, u iznadpolovičnoj se većini gotovo podjednako zalažu za jaču Europsku uniju s jedinstvenim politikama na europskoj razini. Tri petine hrvatskih građana se zalaže za proširenje, dok se proširenju protivi iznadpolovična većina ispitanika na prosjeku EU-a.
Također, hrvatski ispitanici su među najoptimističnijima glede budućnosti Europske unije, a znatno su optimističniji od onih na prosjeku EU28 vezano za smjer u kojem idu stvari u EU-u. Hrvatski ispitanici kao najveći problem u Hrvatskoj vide nezaposlenost, dok na razini EU-a vide useljavanje kao najveću teškoću.
Što se tiče kakvoće života u svojoj zemlji, hrvatski ispitanici je ocjenjuju lošom, dok prosječni Europljani kakvoću života u svojim zemljama u prosjeku ocjenjuju dobrom. Unatoč tome, na idućih 12 mjeseci ne gledaju s pesimizmom, ali više je onih koji ne očekuju nikakve promjene stanja, nego onih koji se nadaju promjenama na bolje.
Istraživanje je obuhvatilo i poglede na gospodarska pitanja, useljavanje i borbu protiv nezakonitog useljavanja, informiranja o Europskoj uniji, kao i na pitanja građanstva te životnih vrijednosti.
Hrvatima su ljudska prava najvažnija, a slijede poštovanje ljudskog života i mira. Prosječnim Europljanima je na prvom mjestu među vrijednostima mir.