-To je već napredak u našoj komunikaciji. Kad se otvaraju teme, trebalo bi bar reći zašto ono što je obećano nije odrađeno. Deprimiraju me već razgovori s HŽ-om, ali dok se razgovara, bit će napretka, rekao je Jelić, aludirajući na već legendarno željezničko stajalište. Da je baš na to mislio, potvrdio je nešto kasnije, primjetivši da je zbog HŽ-a, odnosno, termina za otvaranje stajališta koje su oni najavljivali, ispao lažac.
Predstavnicima HŽ-a rekao je i da su ih nadređeni, spomenuvši predsjednika Uprave HŽ Infrastrukture Darka Peričića, poslali u minsko polje, čestitao na tome što su na sastanak došli, pa zaključio da od sada u razgovorima kreću od nule i da će imati podršku Grada po svakom projektu.
Da Grad i Županija jesu za modernizaciju, odnosno, izgradnju pruge za Rijeku, potvrdili su i Martina Furdek Hajdin i Marinko Maradin, no ne i za trasu koja prolazi kroz karlovačka vodocrpilišta, turističko-rekreacijske zone, mijenja vizure jugoistočnog dijela Karlovca, budućeg parka prirode Mrežnica, Josipdola….
– Gradsko vijeće Karlovca nije se suglasilo s trasom koja je usvojena, htjelo je onu koja prolazi jugoistočnije od grada, rekla je Furdek-Hajdin, podsjetivši da je karlovački Prostorni plan, ipak, usklađen s Prostornim planom Karlovačke županije.
A u njemu je, još od listopada 2008., trasa za koju su tadašnji vijećnici Županijske skupštine, uvrstivši je u Plan, zaključili da “možda nije najbolja, ali je najmanje štetna trasa buduće nizinske pruge”.
Da se prostorni plan Županije može promijeniti rekli su i Marinko Maradin i župan Ivan Vučić.
– Prostorni plan nije Sveto pismo i spremni smo mijenjati ga u interesu izgradnje i prometnog razvitka Hrvatske i ovog dijela Europe, izjavio je Vučić, napomenuvši da treba usuglasiti cijeli koridor od Zagreba do Rijeke, te sagledati interese lokalne samouprave i varijantu koja nije u županijskom Prostornom planu, ali je ovdašnji stručnjaci predlažu jer manje devastira ovo područje.
Pruga do Rijeke, po riječima Srećka Kreča, tehničkog direktora HŽ infrastrukture, dio je Paneuropskog koridora V.b, a, između ostalog, predviđa rekonstrukciju postojeće pruge do Karlovca i, u drugoj fazi, gradnju obilaznice kojom bi prometovala većina od 200 vlakova, koliko ih kroz nekoliko godina treba prolaziti Karlovcem.
– Karlovac je grad zelenila i četiri rijeke i nama je ova trasa neprihvatljiva. Ne tražimo veliki ustupak – samo tri kilometra udaljeniju, a jeftiniju varijantu i da se uključi i karlovačka struka, apelirao je Darko Petračić, dipl. ing. građevine .
Ivan Vuković, član Uprave HŽ infrastrukture rekao je da koridor od Skradnika još nije definiran, ali onaj do Karlovca mora biti napravljen.
– Sagledajte prugu s geo-političke strane, ne samo karlovačke. Nadam se da ćemo se dogovoriti, sada je vrijeme za razgovor. Pruga mora proći, Hrvatska od nečega mora živjeti ili ćemo se vratiti u pećinu, kazao je Vuković.
I Marko Car, član Uprave HŽ infrastrukture, ponovivši da je trasu kroz Karlovačku županiju usvojila Županijska skupština, kazao je da treba sjesti i vidjeti što se može napraviti, a ne raspravljati kao dva neprijateljska tabora.
– Vrlo neugodno se osjećam, ovako neprijateljski sam dočekan još samo jednom u svom profesionalnom životu. U ovaj prostor više nikad neću doći, osim ako me netko prisilno dovede, kazao je Car.
Tomislav Prpić, iz Hrvatskog društva željezničkih inženjera, primjetio je da je dvosatna rasprava bila žustra i burna.
– Mislili smo da ćemo više pričati o pruzi. No, cilj je bio i otvaranje komunikacije, bez obzira u kojem je zračenju prošla, primjetio je Prpić.
Sudionici rasprave tako su na pruzi “zapeli” ponajprije zbog stajališta, no dogovorili su se da će se dogovarati. Priliku da to učine već danas u opuštenijoj, neformalnoj atmosferi, za ručkom, neslužbeno doznajemo, Karlovčani nisu iskoristili.
KAportal.hr