Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o
društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je
provedeno u razdoblju između 1. – 3. ožujka pokazuje nekoliko
vrlo zanimljivih trendova na hrvatskoj političkoj sceni.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom ožujka (cijela
Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 54-60%), na
ljestvici preferencija koalicijskih lista (koalicije kakve su
bile na posljednjim izborima) Domoljubna bi koalicija bila u
blagoj prednosti u odnosu na lijevo-liberalnu koaliciju Hrvatska
raste i bila bi relativni pobjednik u izborima (u deset izbornih
jedinica, bez dijaspore i manjinskih lista). HDZ-ova Domoljubna
koalicija je prva s izborom od 31,4 posto glasova (u odnosu na
32,7 posto), dok je SDP-ova koalicija Hrvatska raste na drugom
mjestu s izborom od 30,9 posto (u veljači 32,3 posto).
Najveće iznenađenje posljednjih parlamentarnih izbora, Most
nezavisnih lista i dalje je na trećem mjestu s izborom od 8,9
posto (prije mjesec dana 9,1 posto, a početkom siječnja 11,7
odnosno 15,4 posto prije tri mjeseca što je bio i zenit izborne
potpore ovoj listi). Tako se Mostu u tri postizborna mjesečna
istraživanja istopila potpora za 6,6 postotnih bodova, dok su
obje vodeće koalicije zabilježile rast potpore (Domoljubna
koalicija za 2,0, odnosno Hrvatska raste za 0,6 postotnih
bodova).
Ovaj pad potpore Mostu imalo je učinka na potporu Živom zidu koji
je treći s izborom od 4,4 posto (u odnos na 3,2 posto u veljači).
Koalicija okupljena oko stranke Milana Bandića bilježi 2,3 posto
izbora, a slijede IDS-ova koalicijska lista s 1,8 posto i Orah s
1,6 posto. Četiri su liste zabilježile izbornu potporu manju od
1,5 posto: HDSSB (1,3%), Hrid i U ime obitelji (0,8%), koalicija
Reformisti-Naprijed Hrvatska (0,7%) i koalicija HSP-HKS-OS
(0,6%). Ostale liste bilježe skupni izbor od 1,4 posto, uz 13,1
posto neodlučnih.
Na ljestvici samostalnih političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s
izborom od 29,3% (u veljači 30,0%), a SDP je drugi s 28,2% (u
veljači 28,8%). I na ovoj je ljestvici Most zabilježio pad
izborne podrške od 1,4 postotnih bodova u mjesec dana, odnosno
6,9 u dva mjeseca (sadašnjih 8,6 posto, prema 10 posto u veljači,
odnosno prosinačkih 15,6%). Živi je zid s 4 posto na četvrtom
mjestu (prije mjesec dana 3,1%), a slijede HNS s 2,3 posto i HSS
s 1,8 posto. Šest je stranaka s izborom iznad 1 posto: Stranka
Milana Bandića i HDSSB (obje po 1,4%), HSP AS i IDS (po 1,3%),
Orah (1%) i Hrvatski laburisti (1,0%). Ispod jedan posto su Hrid,
HSLS, HSU i NS Reformisti (po 0,6%). Ostale stranke bilježe izbor
od 2,1%, dok je 13,8% neodlučnih.
Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara
nalazi se hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s
izborom od 20,1 posto (prema 24,6 posto iz veljače). Aktualni
premijer Tihomir Orešković zabilježio je značajan porast izbora
za najpozitivnijeg hrvatskog političara i sa 16,5 posto se nalazi
na drugom mjestu (prije mjesec izbor je bio 9,9 posto, a prije
dva mjeseca 2,2 posto).
Zoran Milanović je na trećem mjestu s izborom od 8,0 posto (prema
10,3 posto iz veljače), dok je Josip Leko četvrti s izborom od
6,7 posto (u veljači 7,2 posto), a slijediTonino Picula s izborom
od 5,1 posto (u veljači 4,2 posto). Izbor Ivana Sinčića je s 1,1
posto u veljači skočio na ovomjesečnih 4,6 posto, te je time na
ovoj ljestvici potisnuo Božu Petrova na sedmu poziciju s izborom
od 3,4 posto (prije mjesec dana 4,7 posto, u siječnju 6,7%, a u
prosincu 10,8%). Među deset najpozitivnijih političara još su
Boris Lalovac (3,0%), Tomislav Karamarko (2,5%) i Milan Bandić
(2,1%).
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara
uvjerljivo i već poprilično dugo drže dva lidera vodećih
hrvatskih političkih stranaka: Tomislav Karamarko (33,9%) i Zoran
Milanović (31,4%). Svi političari, kao zasebna kategorija
odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije
hrvatske političare (11,2%), a na četvrtom je mjestu Božo Petrov
s izborom od 4,7 posto.
Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su
Kolinda Grabar Kitarović (2,1%), Ivo Sanader (1,3%), Nenad Stazić
(1,0%), Milijan Brkić (0,8%),Vesna Pusić (0,8%) i Zlatan
Hasanbegović (0,7%).
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca najčešća je ona koja
se odnosi naizbjegličku krizu i zaoštravanje odnosa između
europskih država (25,9%), dok su poteškoće oko izbora zamjenika i
pomoćnika ministara izbor za temu mjeseca u 19 posto slučajeva.
Nešto češći izbor su zabilježile sljedeće teme: sporovi oko
smjene ravnatelja SOA-e Dragana Lozančića (8,6%), rasprave o
državnom proračunu za 2016. godinu (6,1%), rasprave o prodaji
državne imovine i o privatizaciji auto-cesta (5,4%), ukidanje
zdravstvenog programa “72 sata”(5,0%), rasprave o ponovnom
uvođenju obveznog vojnog roka (4,8%), rasprave o ukidanju
Ministarstva branitelja i spajanju s obranom (4,7%). Jedina
pozitivna tema (po svom implicitnom sadržaju) je ona s objavom
rezultata o rastu BDP-a u 2015. godini koja je s izborom od 2,9
posto tek na devetom mjestu, malo više od rasprave o potrebi
provođenja lustracije (s izborom od 2 posto). Sve ostale teme i
događaji bilježe manji izbor od 2 posto.
Smjer kretanja zemlje podupire 20,6 posto građanki/građana (u
odnosu 24,1 posto iz veljače, odnosno 29,4 posto iz siječanja),
dok ih 64,8 posto misli da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru (prema
58,6 posto iz veljače, odnosno 49,4 iz siječanja). Ne zna njih
14,6 posto (u veljači 17,3, u siječnju 21,4%). Najveći udio
društvenih optimista bilježi se među glasačima stranaka koji čine
trenutnu parlamentarnu većinu.
Da se opće stanje u zemlji kreće u dobrom smjeru smatra 59,3
posto birača HDZ-a (u veljači je to bilo 67,9%), pola birača
Stranke Milana Bandića, dok je nešto rijeđe zabilježen među
glasačima HSP AS (45,5%) i Mosta (39,5%). Među glasačima
koalicijskih partnera najmanje su optimistični glasači HSS-a
(svega 14,3%), dok među glasačima HSLS-a nije zabilježena udio
pozitivnog smjera (0%). Isti je rezultat zabilježen i među
glasačima tri oporbene stranke (Hrvatski laburisti, NS Reformisti
i Orah). Među glasačima ostalih stranaka opozicije zabilježena je
prilično niska razina društvenog optimizma: SDP (6,3%), Živi zid
(8,6%), IDS. Hrid i HNS (20%). Među neodlučnima i apstinentima je
zabilježen niski udio društvenih optimista (16,5% među
neodlučnima i 4,6% među apstinentima).
Vlada RH je u ovomjesečnom istraživanju zabilježila sličnu razinu
potpore za svoj rad kakva je zabilježena prije mjesec dana. Ona
početkom ožujka iznosi 52,4 posto (u odnosu na prošlomjesečnih
52,0 posto). Vladinu politiku ne podržava 30,1 posto građana
(prema 30,4% iz veljače), uz 17,5 posto neodlučnih. I dok se u
potpori politici i radu Vlade izražava dio očekivanja iz tzv.
postizbornog medenog mjeseca, događaji u Vladi su utjecali na
samu ocjenu njezinog rada.
Tako je ocjena rada Vlade znatno brže izgubila taj psihološki
učinak promjene vlasti. Tako je Vlada za svoj rad dobila ocjenu
2,31 (što je manje od one zabilježene u veljači, kad je iznosila
2,41). Međutim, ona je nešto niža i od one kojom je završila svoj
mandat prethodna Vlada koja je u posljednjem mjesečnom
istraživanju dobila ocjenu 2,52, ali je i znatno manja od ocjene
koju je Vlada Z. Milanovića zabilježila u istom mjesecu prije
četiri godine (u ožujku 2012. godine je iznosila 2,94).
Predsjednica Republike je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku,
odnosno 3,31 prema 3,47 iz veljače, dok najviše predstavničko
tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, za svoj rad bilježi ocjenu od
2,28.