Jedna od patentiranih inovacija izloženih na ovogodišnjoj 10. po redu izložbi inovacija IKA koja je i prije toga privukla pažnju struke i stvorila zavidan komercijalni potencijal svakako je “Cobra”, ili službeno “generator za stvaranje plina iz vode” karlovačkog inovatora Marinka Spudića. Mnogi inovatori tijekom minulih desetljeća sanjali su o tome da postignu čaroliju da neki stroj ili uređaj neophodnu energiju za svoj rad dobiva iz vode, dakle u prijevodu, na besplatno gorivo.
Čudesni Spudićev ‘Cobra’, što može značiti drag kao “braco”, ali i brz kao kobra temelji se na već poznatom načelu elektrolize vode, koja se tako razlaže na plinove vodik i kisik. HHO generator, kako se nazivaju takvi uređaji, i nije neka novost, kaže Spudić, ali on je samo dio njegovog složenog HHO uređaja kojim je Spudić svojom inovacijom riješio problem dovoljnog intenziteta elektrolize vode za stvaranje upravo tolike količine vodika i kisika koliko motor traži trenutnim traženim zakretnim momentom i brojem okretaja. “Cobra” dakle, mora pratiti sve dinamičke promjene u režimu rada motora i dati mu uvijek odgovarajuću količinu smjese vodika i kisika nastalih elektrolizom vode.
Voda kao gorivo
Vodik ima veliku energetsku moć, upotrebljava se i kao raketno gorivo, ali je ujedno zbog izuzetno malih molekula H2 i nezgodan za skladištenje. U plinovitoj smjesi s kisikom vrlo je eksplozivan, pa se ne smiju stvarati zalihe tog plina, već ga se mora odmah miješati s gorivom smjesom u cilindrima. Takva svojstva mnogima su bila neprelazna prepreka u razvoju i ostvarenju nastojanja da čovječanstvu podare pogonske motore na, uvjetno rečeno, besplatno i čisto gorivo koje se zove voda.
– I sam sam krenuo s idejom da napravim pogonski motor za automobile koji bi u potpunosti koristio samo vodu, ali… Naime, u tome se javlja jedan ozbiljan problem: auto u vožnji treba relativno velike količine plina, a uređaj koji sam zamislio, proizveo i patentirao prije nekoliko tjedana, nije mogao u počecima mojih razvojnih ispitivanja zadovoljiti trenutne potrebe motora za plinom ako bi se tražio veći zakretni moment motora u određenom trenutku. Dakle, nisam ostvario prvotnu želju da auto kao gorivo koristi samo smjesu vodika i kisika dobiven elektrolizom vode uz pomoć istosmjerne struje. Ipak, razvojem i rješavanjem dijela problema napravio sam uređaj koji omogućuje značajne uštede u radu postojećih motora s unutarnjim sagorijevanjem, bez obzira bili oni benzinci, na plin ili na diesel gorivo, kaže Spudić.
Načelo rada i primjena Spudićevog HHO uređaja relativno su jednostavni: u HHO generatoru elektrolizom vode nastali vodik i kisik odvode se u usisni dio motora gdje se miješaju s uobičajenom smjesom goriva i zraka u motoru, bez obzira o kojoj se vrsti goriva radi.
– Naravno, uređaj mora biti prilagođen točno određenoj specifikaciji motora, a taj posao usklađenja rada i doziranja vodika i kisika iz HHO generatora odrađuje njegove elektronički sklop, a jedan od glavnih zadataka te dodatne elektronike je usklađenje signala koji šalje tzv. “lambda sonda”, pošto su parametri rada motora promijenjeni upravo zbog znatno boljeg i potpunijeg sagorijevanja uz dodatak smjese vodika i kisika, kaže Spudić.
HHO tehnologija nudi se i putem interneta, ali Spudić kaže da mu to nije konkurencija, jer je svi ti uređaji imaju mizeran energetski odnos uloženoga i dobivenoga. Naime, za takve “sirove” procese elektrolize potrebno je, kaže Spudić, povući mnogo struje iz alternatora, a taj se energetski gubitak motora kompenzira povećanjem potrošnje klasičnog goriva, što je u konačnici rušilo čitavu energetsku bilancu motora, a time opravdanost troška ugrađivanja takvih HHO generatora.
Velike uštede
– Moj generator s vrlo malim unosom električne energije iz alternatora daje dovoljno plina iz vode za pomoć motoru u njegovu radu, čime se postižu značajne uštede uz istovremeno osjetno poboljšanje performansi motora, kao i drastično smanjenje emisije štetnih spojeva u ispušnim plinovima. Na nekoliko različitih vozila s ugrađenim “Cobrom” dokazano je već da se na motorima nove generacije, dakle po europskim normama na motorima Euro5, postiže ušteda goriva od 20-tak posto, dok je kod starijih motora ušteda goriva i do 40 posto. Istovremeno najveći zakretni moment, a time i snaga motora povećani su za 20-tak posto, kaže Spudić.
Učinke Spudićevog HHO uređaja unatrag godinu dana na cesti najbolje potvrđuje dugoreški autoprijevoznik Daniel Buneta
– Nakon što me inovator Marinko Spudić uvjerio u pouzdanost svog uređaja, te sve koristi i uštede koje bi uporaba njegovog uređaja donijela, dopustio sam mu početkom veljače 2013. godine da instalira taj uređaj, prethodno prilagođen specifikacijama motora mojeg kamiona marke MAN, tipske oznake TGA 460. Riječ je kamionu proizvedenom 2002. godine, s motorom norme Euro3, a ubrzo smo ugradili još jedan takav HHO uređaj na drugi kamion iste marke i tipa, kaže Buneta.
Krenuli su, dakle, s dvama identičnim vozilima, kako bi usput testirali i njihove međusobne razlike, s obzirom na različite vozače. Ture koje Bunetini kamioni voze uglavnom su međunarodne, od kojih su mnoge često identične, pa tako međusobno usporedive u praćenju troškova.
– I, što se ubrzo pokazalo? Na ruti kakve su nam uobičajene, a to je ruta Karlovac-Milano-Beograd-Karlovac koja je duga oko 2.200 km, ustanovili smo uštedu od preko 150 litara diesel goriva. Kanijim pomnim praćenjem tih dvaju kamiona utvrdili smo da je samo na gorivu ušteda oko 7 litara na 100 km! Međutim, uz uštedu u gorivu, znatno su poboljšane performanse motora. Prateći pomno parametre vožnje tih kamiona koji su prije ugradnje Spudićevog HHO uređaja tešku i dugu dionicu uspona od Rijeke do Gornjeg Jelenja prelazili vozeći u 10. stupnju prijenosa i brzinom od 50 km/h, utvrdili smo da su isti kamioni s jednakim teretima na istoj relaciji s početkom korištenja HHO uređaja bez problema vozili u 12. brzini i to brzinom od 80 km/h!
Dakle, uz utvrđeno smanjenje potrošnje goriva od 7 l/100 km, nedvojbeno su motori naših kamiona dobili i 20-tak posto veći okretni moment, kaže Buneta koji je upravo započeo i s ugradnjom Spudićevih “Cobri” i na ostale kamione iz svoje flote.
Osim toga, dodaju Spudić i Buneta, motori s “Cobrom” rade osjetno mirnije, a sudeći po izgledu ispušnih plinova i ispušnog sustava, smjesa vodika i kisika koje se dodaju u osnovnu smjesu goriva očito pospješuju sagorijevanje, što je vjerojatno i uzrok većoj elastičnosti motora uz smanjenu potrošnju goriva.
Laka ugradnja
HHO uređaj, pokazalo se, u kamionskom motoru na tisuću kilometara potroši, ovisno od zapremini motora, od jedne do jedne i pol litre destilirane vode! Uz to, primjena Spudićevog “Cobre” pospješuje pravilno izgaranje gorive smjese i time znatno reducira potrošnju aditiva “AdBlue” kod kamionskih diesel motora norme E5, što je dodatna financijska ušteda. Na godišnjoj razini u praksi prijevozničkih poduzeća s mnogo kamiona i autobusa, te milijunima prijeđenih kilometara priča s “Cobrom” postaje matematika velikih brojeva s financijskim efektima uporabe Spudićevog “Cobre” fascinantni i izraženi u milijunima kuna.
– Moj “Cobra” veličine je oko jednog kubičnog decimetra za osobne automobile i stoga ga je lako ugraditi ili prilagoditi bilo kojem motoru, a spaja se na usisni dio poslije filtera zraka. Uz njega ide još i manja posuda za vodu i pročišćavanje plina. Istina je da je ugradnja jednostavnija u starija vozila s klasičnim rasplinjačima, ali prilagodio sam ga motorima novijih generacija s direktnim ubrizgavanjem i bez obzira voze li na benzin ili na plin, odnosno na diesel gorivo. Ja uređaj koristim u mojoj Opel astri s benzinskim motorom zapremine 1,6 litara i norme E3 kojom je u ispušnim plinovima dopušteno maksimalno 0,5 posto udjela CO-a u ispušnim plinovima. Nakon ugradnje uređaja vrlo često su mi u stanici za tehnički pregled vozila, u sklopu praćenja efekata rada ‘cobre’, mjerili sastav ispušnih plinova i rezultat je bio zapanjujući i za njih i za mene: u ispuhu je bilo izmjereno samo 0,007 posto CO-a!, a ponavljam dopušteno je maksimalno 0,5 posto udjela CO-a u ispušnim plinovima, kaže Spudić.
Efekti potpunijeg sagorijevanja vide se i na daleko svjetlijoj boji motornog ulja u motoru, koje je oslobođeno skupljanja čađi od nesagorjelog ostatka goriva sa stijenki cilindara. Zbog toga je, kaže Spudić, i katalizator u ispušnim sustavima suvišan nakon ugradnje njegovog uređaja, ali lambda sonda mora biti zbog upravljanja sustavom stvaranja smjese goriva za motor, kojem se onda uz ‘cobru’ dodatno pomaže u približavanju optimalnom režimu rada. Uz takve uštede u gorivu, te zanemarivu potrošnju destilirane vode, investicija u ugradnju Spudićevog HHO uređaja vraća se s prijeđenih 10 do 12 tisuća kilometara, ovisno o starosti i konstrukciji motora. Govoreći o vlastitom iskustvu, Spudić kaže da njegova Opel astra s motorom 1,6 litara i snage 115 KS u vožnji autocestom uz brzinu od 140 km/h troši ispod šest litara na 100 km, a u normalnoj vožnji na običnim cestama i ispod pet litara na 100 km. Tijekom više od godine dana neprestanog korištenja, Spudić tvrdi da mu uređaj radi besprijekorno, a u zimskim uvjetima u destiliranu vodu dodaje specijalni alkohol koji ne ometa elektrolizu, a sprječava smrzavanje vode. Osim toga, uređaj se u bilo kojem trenutku može pritiskom na dugme isključiti i onda motor radi kao da uređaja ni nema.
Agregati za struju rade samo na vodu!
Ono što nije uspio postići kod automobila, Spudić je postigao u motorima agregata za proizvodnju struje koji rade u jednoličnom, konstantnom radu, bez značajnih oscilacija u broju okretaja i zakretnog momenta. U takvom je režimu rada motora Spudićev HHO uređaj u stanju bez problema iz vode proizvoditi optimalne količine vodika i kisika da takvi motori koriste isključivo vodu kao pogonsko gorivo. Jedino se paljenje motora mora izvesti klasičnim načinom, a ostalo je sve na vodu.
Nije ni razvoj te ideje do uporabne sigurnosti i dokazane efikasnosti prošao bez žrtava, no kad se one svedu samo na dva uništena pet kilovatna motora manjih agregata za struju, može se reći da je ideja bila odlična, a žrtvovani motori potvrdili su ono što je Marinko znao ili pretpostavljao, te ukazali i na previde koje je valjalo ispraviti.
Stradali bi možda i veći i skuplji motori, ali to su bile granice njegovih financijskih mogućnosti ulaganja u nužne eksperimente s relativno visokom dozom rizika, no to je sve bio dio trnovitog puta do uspjeha. Jednostavno rečeno, u tim motorima došlo je do nesklada u radu ventila i takta motora, zbog čega su uništeni.
Dakle, što su veće zapremina i snaga motora, to su efekti uštede upotrebom Spudićeve ‘cobre’ izraženiji u ekološkim i financijskim pokazateljima.
Da bi do svega ovoga došao, Spudić ističe važnost opsežnog testiranja uređaja u praksi i zahvaljuje mnogim vlasnicima vozila koji su mu vjerovali i dozvolili u tu svrhu ugradnju njegovog uređaja u svoja vozila. Tako je Spudić stekao dragocjene povratne informacije, te stvorio bazu podataka i parametara bez kojih razvoj i dovršenje uređaja ne bi bili mogući. Kaže da ne namjerava stati samo na ovome, te da ima još ideja koje tek treba razraditi. Osim što ovaj uređaj može omogućiti da motori u kontinuiranom režimu rada mogu koristiti samo vodu, odnosno iz nje dobivenu smjesu vodika i kisika, Spudić kaže da je jednom prijatelju ugradio svoj uređaj na kotao za centralno grijanje i smanjio mu potrošnju lož ulja za 40 posto. Znači li to i revoluciju u poslovanju gubitaškog sektora gradskih toplana u Hrvatskoj?
Zainteresirao se i Mercedes
– Naravno, dobar glas o mom HHO uređaju dopro je i do nekih proizvođača automobila, ali ja za sada želim ostati svoj, sa svojom tvrtkom pokrenuti biznis i ugrađivati moj uređaj u vozila. Interesirao se između ostalih i Mercedes, ali sam i tako renomiranog proizvođača odbio, odnosno dao im protuponudu da oni ovamo dolaze na ugradnju mojih uređaja. U ovoj početnoj fazi mnogo su mi interesantniji kamioni i autobusi, jer za njih se rade urađaji većeg kapaciteta i daleko ih je lakše ugraditi zbog komocije prostora oko motora. I u tom slučaju zaposlio bih 10-tak ljudi za početak koji bi za ta veća vozila mogli izrađivati HHO uređaje po određenom standardu i gabaritima da se mogu ugraditi u većinu kamiona i autobusa u cestovnom prometu. Tada se mogu upustiti i u ekspresnu ugradnju: kupac nazove, pita imamo li uređaj za taj i taj kamion; m kažemo imamo i možete odmah doći, i kad vozilo dođe, za dva sata može u promet s ugrađenim HHO uređajem. U planu mi je i tržište plovila, i uskoro odlazim instalirati takav uređaj na jednu ribaricu na Jadranu. Ipak, želja mi je sve to na ozbiljnijoj razini pokrenuti u novom većem prostoru. Sad nemam ni mnogo vremena, jer mi globalna patentna zaštita traje godinu dana, nakon čega je moram osvježiti, a nadam se da mi to tada neće više biti ni financijski problem, jer očekujem ozbiljan tržišni uspjeh mog ‘cobre’ ili kako će se već do tada brendirati. No, možda se već potkraj ovog tjedna nešto sasvim novo dogodi s razvojem proizvodnje “Cobre”, a više ću znati nakon sastanka s glavnim direktorom jedne globalne kompanije, koji dolazi na pregovore oko “Cobre” u Karlovac, zaključuje Marinko Spudić.
KAportal.hr