Jesu li nove odredbe prekršajnog zakona diskriminatorne za
građane slabijeg imovnog stanja pitaju se u Regionalnoj
organizaciji zaštite potrošača sa sjedištem u Karlovcu, a koja se
danas očitovala o odredbama koje su na snazi od 22. ožujka 2013.
Kako navode u ROZP-u, u izmijenjenom članku 245. određuje se da,
ako zakonom nije određeno drukčije, novčana se kazna može
naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja u visini polovice
propisanog minimuma ili polovice točno određenog iznosa novčane
kazne propisane propisom o prekršaju.
ROZP-ovci, međutim, smatraju da ovaj članak omogućava bogatašima
koji u novčaniku imaju par tisuća kuna da plate prometni prekršaj
duplo jeftinije, dok oni koji ne rade ili nemaju visoka primanja
moraju plaćati kaznu više.
– Dok se u demokratskoj Europi donose zakoni koji kažnjavaju
prekršaje prema postotku primanja, u Hrvatskoj je zakonodavac
odlučio kažnjavati sirotinju. Da sve bude još tragičnije, ako
prekršitelj zakona plati kaznu na licu mjesta, taj prekršaj mu se
ne upisuje u prekršajnu evidenciju, navode u ROZP-u.
Predstavnici potrošača upozoravaju na niz slučajevima u kojima su
prometne nesreće skrivili upravo djeca bogatijih u skupim
automobilima. Također, smatraju da je slično i s turistima kojima
je ovim “zakonom Hrvatska postala zemlja s malim kaznama za
velike prekršaje”.
– U Organizaciji ROZP se pitamo, mogu li potrošači po tog logici
očekivati da će, ako u trgovini kupe kilogram šećera i plate
odmah u gotovini ili karticom taj šećer dobiti upola jeftinije?
KAportal.hr