Upozoravamo na činjenicu da tek slijedi period cvatnje
najiritantnije od svih alergogenih biljaka ambrozije.
KRATAK ROK U BORBI PROTIV AMBROZIJE
Peludne prognoze pokazuju da u zraku grada Karlovca i dalje
prevladava slabo alergena pelud koprive koja je utvrđena u
umjerenim koncentracijama, pelud visoko alergogene ambrozije u
umjerenim koncentracijama i pelud visoko alergogenog pelina ali u
niskim koncentracijama. Peludi trava prisutne su u zraku u niskim
koncentracijama. No upozoravamo na činjenicu da tek slijedi
period cvatnje najiritantnije od svih alergogenih biljaka
ambrozije. Vremenske prilike utječu na početak i trajanje sezone
stvaranja peludi. Suho i toplo vrijeme tijekom cvatnje ambrozije
pospješuje sazrijevanje i otpuštanje peludi, a koncentracija
peludnih zrnaca u zraku je niža za hladna i kišovita vremena.
PODSJETIMO SE ŠTO JE AMBROZIJA I KAKO IZGLEDA
Ambrozija je korovna, jednogodišnja biljka koja naraste i do 3
metra u visinu. Ime roda Ambrosia potječe od grčke riječi koja
znači “hrana bogova”. Ima vretenast korijen. Stabljika je
uspravna, razgranata, posuta grubim dlačicama. Listovi su a
dužine 5-10 cm, nasuprotno raspoređeni, razdijeljeni u uske
režnjeve i posuti gustim dlačicama. Cvjetovi su žućkasti,
glavičastog oblika koji su skupljeni u grozdaste cvatove. Biljka
najčešće nastanjuje staništa poput željezničkih pruga, rubna
područja uz ceste, putove, gradilišta ali i poljoprivredne
površine, vrtove, cvjetnjake pa i parkove dakle svugdje gdje ima
dovoljno svjetla. Ambrozija proizvodi veliku količinu peludi po
biljci, godišnje prosječno proizvede oko 60.000 sjemenki. Samo
sjeme je izrazito otporno pa može preživjeti i do 30 godina.
Ambrozija je vrlo prilagodljiva i sve više osvaja naš okoliš. Na
nama je da joj se suprotstavimo i spriječimo njezino daljnje
širenje. Možda zvuči ružno, jer biljka nije kriva što joj je
priroda namijenila tako neugodnu ulogu. Ali njezina prisutnost je
test za sve nas, za našu brigu o okolišu i dobrobit susjedstva.
KAKO SUZBIJATI KOROVE A NAROČITO AMBROZIJU?
Zapuštena zemljišta je potrebno urediti i zasijati travom. Ako se
radi o pojedinačnim biljkama mogu se suzbiti čupanjem prije
cvatnje zajedno s korijenjem. U slučaju većih površina
preporučuje se košnja. Korovi se kose prije cvatnje a naročito
ambrozija koju se kosi nisko do 5 cm od tla. Treba naglasiti da
je vrlo važno ne čekati i uništavati ambroziju u cvatnji jer se
tada koncentracija peludi može višestruko povećati i time
uzrokovati opsežnije tegobe i pospješiti širenje.
Korovi pa i ambrozija naročito će se pojaviti na strništima i
nepokošenim rubovima poljoprivrednih površina. Mogu se suzbiti
ili ukloniti na sljedeće načine:
-agrotehničkim mjerama: višekratnim prašenjem strništa
-mehaničkim mjerama: međurednom kultivacijom, okopavanjem,
plijevljenjem i pročupavanjem izbjeglih biljaka, redovitom
(višekratnom) košnjom
-kemijskim mjerama: uporabom učinkovitih selektivnih ili
neselektivnih herbicida koji imaju dozvolu za promet i primjenu u
Republici Hrvatskoj, a u skladu s uputom za primjenu koja je
priložena uz sredstvo.
Obveznici provođenja mjera uklanjanja ambrozije kao i ostalog
korova su vlasnici i korisnici poljoprivrednog obrađenog i
neobrađenog zemljišta (vrtova, oranica, livada itd.), šuma i
lovišta, ovlaštenici upravljanja vodotocima i kanalima te
površinama uz vodotoke i kanale, ovlaštenici upravljanja i
održavanja površina uz javne prometnice i željezničke pruge,
ovlaštenici upravljanja parkovima i drugim javnim zelenim
površinama. Obveznici snose troškove mjera uklanjanja i
uništavanja korova ambrozije.
Inspekcijski nadzor nad provedbom mjera uklanjanja ambrozije
provode fitosanitarna inspekcija i šumarska inspekcija sukladno
Zakonu o biljnom zdravstvu, te poljoprivredna inspekcija sukladno
Zakonu o poljoprivrednom zemljištu. Novčane kazne se kreću od 500
do 50 tisuća kuna. Pod agrotehničkim mjerama čije bi propuštanje
nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu
proizvodnju smatraju se:
· zaštita od erozije
· sprečavanje zakorovljenosti
· zabrana, odnosno obveza uzgoja pojedinih vrsta bilja na
određenom području,
· suzbijanje biljnih bolesti i štetočina
· korištenje i uništavanje biljnih otpadaka
Pod mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina
smatraju se:
· održavanje živica i međa
· održavanje poljskih putova
· uređivanje i održavanje kanala
· sprečavanje zasjenjivanja susjednih čestica
· sadnja i održavanje vjetrobranih pojasa.
Nadzor nad provedbom agrotehničkih mjera i mjera za uređivanje i
održavanje poljoprivrednih rudina provode poljoprivredni redari i
poljoprivredna inspekcija, a novčane kazne se kreću od 500 do 3
tisuće kuna. Sve poljoprivredne i ostale površine na području
Grada Karlovca zarasle u ambroziju i druge korove možete
prijaviti:
Poljoprivrednoj inspekciji – telefon: 047/
415-267
Poljoprivrednom redaru – telefon: 047/ 628-203
Komunalnom redaru – telefon: 047/ 628-222
Sponzorirani članak