Nažalost, o Romima se u medijima najčešće čuje preko stranica
crne kronike, jer skupljanje sekundarnih sirovina je sve unosniji
posao, a bakar i ostale skupe kovine preveliki izazov i kad nisu
“sekundarne” već služe svrsi i nečije su vlasništvo. S procvatom
ovog posla, dio romskih obitelji je došlo i do određenog
bogatstva što automatski znači i bolji životni standard. No,
većina njih i dalje živi ispod onog što se kod nas smatra
civilizacijskim minimumom. No, sudeći prema članku od prije 23
godine, stvari se u najvećoj romskoj zajednici, onoj na Orlovcu
ipak puževim korakom pomiču nabolje, ako znamo da je prije
nekoliko godina tamo došla električna energija i da se sve više
djece upisuje u školu. Iako podatak da se tek svaki peti mali Rom
upisuje u školu i dalje zvuči zabrinjavajuće, posebno ako se zna
da je osnovnoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj zakonska obveza.
“Čeka se – prvi korak”, Karlovački tjednik, 11. Listopada
1990.
U karlovačkoj općini tri su lokacije gdje su naseljeni Romi. No,
razlike su u ta tri naselja zaista velike. Dok su se na Kamenskom
postupno “utopili” u život sela i ni po čemu se ne može
zaključiti da s posebno naselje, u Skakavcu je situacija nešto
lošija, ali još uvijek dobra prema slici koju pruža naselje Roma
na Orlovcu.
Tu u 43 kolibe živi 213 stanovnika, među kojima je 70 djece do 10
godina starosti. Statistike dovoljno govore same za sebe. Samo
šestoro djece ide redovno u školu, dok su svi ostali bez ikakvog
obrazovanja. Preko 60 godina starosti doživjela su samo 4
stanovnika, a smrtnost djece je do 30 posto.
Svi dosadašnji planovi i prijedlozi da se nešto učini i bar dio
problema riješi, pali su u vodu. Čim dolazi hladnije vrijeme,
Romi tog naselja sve su češći posjetioci Centra za socijalni rad.
Traži se pomoć za djecu, bolesne i nemoćne. Stanovnici žive u
kolibama od laganog materijala, bez vode, struje, uz blatnjave
putove. Nehigijena je dostigla vrhunac i postoji svakodnevna
opasnost od epidemije zaraznih bolesti. Sa stanjem u naselju Roma
upoznati su članovi Općinskog komiteta za društvene djelatnosti,
gdje je dogovoreno što da se konkretno poduzme i koje su akcije
sada najnužnije. Tako je konkretno predloženo da se kao prvi
potez uvede pitka voda u naselje i s tim problemom upozna Izvršno
vijeće i karlovački “Vodovod”. Kako nema uvjeta da se u kolibe iz
sigurnosnih razloga dovede električna energija, potrebno je barem
u naselju postaviti javnu raspravu, te osigurati kamen da se
naspe put kroz naselje.
Jedan od velikih zadaća Centra za socijalni rad bit će
prosvjećivanje Roma. Oni su vrlo nedostupni, naučeni na jedan
način života samo njima svojstven i vrlo teško mijenjaju navike.
No upornošću treba izmijeniti njihov način života u smislu da
djeca krenu u školu, da se uvede veća higijena u njihov život
nedostojan čovjeka. Za takve ciljeve potrebno je vrijeme,
upornost i razumijevanje s obje zainteresirane strane.
Pripremio Tihomir Ivka