Arheološki tim Gradskog muzeja Karlovac su ovih dana kod Slavskog Polja u Općini Gvozd našli crkvu Svih Svetih Slobodne općine Slat. Lazo Čučković, kustos Gradskog muzeja koji je vodio arheološka istraživanja smatra da treba naći novaca i nastaviti istraživanje, a onda možda i sve urediti za prezentaciju i izložiti javnosti, tim prije što je u blizini i Petrova Gora s Pavlinskim samostanom i drugim turističkim atrakcijama.
Povjesničar Milan Kruhek, koji je obišao iskopine, kaže da je to veliko otkriće jer potvrđuje povijesne zapise o postojanju hrvatske Slobodne slaćanske općine, čiji su stanovnici bili oslobođeni od plaćanja dadžbina vlasteli. Uz crkvu su nađeni i temelji osmerostrane kapelice ili mauzoleja s desetak grobova, a vide se grobovi i u crkvi te izvan crkve, međutim, sve to tek treba istražiti. Sutra će se otkopano i zakopati, da ne strada do vremena kada će se osigurati novac.
Prema Čučkovićevom mišljenju, Gradski muzej Karlovac ima premalo takozvanih starohrvatskih nalaza za materijalnu podlogu o slici naseljavanja prostora od Karlovca do Siska i općenito slike o formiranju hrvatskog naroda i nacije, a nalazište Slavsko Polje moglo bi tome bitno pridonjeti.
– Kapelica je dokaz o nekoj moći, kmetovi si to ne bi mogli priuštiti, a čak i da su imali neko bogatstvo nisu si mogli priuštiti da to tako pokažu ili manifestiraju. Tek nakon bune Matije Gupca, eventualno, kaže Čučković. Veličina crkve i klesani elementi dokazuju da to nije sasvim obična seoska crkva, ali nije ni raskošna kao ona u Topuskom, koja je očito imala viši kraljevski status.
Stare kronike se oslanjaju najčešće na ratna zbivanja i zapise, a vrlo je malo izvora koji ukazuju kako su funkcionirale ekonomija i svakodnevni život seoskih zajednica, pa i ovakve slobodne u Slavskom Polju, u sklopu Steničnjačkog vlastelinstva.
Štoviše, kada i nađemo nešto ne znamo jesu li to fakti ili samo tračevi temeljem obiteljskih razmirica. Bilo je i tada falsifikata da se nešto pridobije.
Istina je da je temeljna zona crkve, do sada otkopana, iz 13. i 14. stoljeća, da je zabilježena u popisu zagrebačke biskupije 1334. godine kao slobodna župna crkva, dakle da je crkva iz ranijeg gotičkog razdoblja, a ne ranog srednjeg vijeka, no poznato je da su se crkve nadograđivale u novim stilovima.
Poznato je da je ta slaćanska župa 1334. godine bila na popisu župa, kao i to da je popis rađen zbog spora sa Modruško – Krbavskom biskupijom, radi odluke tko ima pravo na ubiranje desetine, ali je to pravo ipak dodijeljeno zagrebačkoj biskupiji. Bosiljevo i Novigrad na Dobri, te Jarče Polje pripalo je pak Modruško – Krbavskoj biskupiji.
Dakle, Slaćani su imali slobodnu župnu crkvu i tradicionalno su bili slobodni, a zašto vlasnici tog Steničnjaka, današnjeg Sjeničaka nisu od njih ubirati daće i držali ih kmetovima sve do 16. stoljeća (kada su izgubili sve slobode i postali kmetovi) to nije poznato. Postoje sudski zapisi iz kojih se vidi da su se neki slobodnjaci opirali plemićima koji im više nisu htjeli priznati slobode, nisu htjeli plaćati daće i raditi kao kmetovi, ali se ipak nisu uspjeli othrvati, izgubili su sve slobode, odnosno status purgara.
Nedaleko je i Perna, jedan od prvih slobodnih kraljevskih gradova na tlu Hrvatske. Znači da je ovaj teritorij vlasteli bio važan iz razloga koji nama još i danas nije poptuno jasan. Smatram da je taj kraj bio privredno vrlo značajan, za razliku od danas kada je potpuno zanemaren i zapušten.
Zanimljivo je da se za nalaz zainteesirao i povjesničar Milan Kruhek. Kaže da je to “dragocjena priča jer bi mogla dati odgovor na pitanja o kvaliteti društvenog života za ono razdoblje kada još nema strogih odnosa – vi ste gospoda, a mi kmetovi. Kamenje crkve je lijepo klesano, kao i u Topuskom, gdje je crkva koja ne zaostaje za onovremenim crkvama Pariza”, kazao je Kruhek.
– Odnos sela u dolini i crkve na brijegu u Slavskom polju je tipično romanički, pa bi mogao dati te odgovore koje trebamo. Ta očekivanja potkrepljuje i činjenica da okolo nema zidina, što znači da je iz vremena 12. i 13. stoljeća. Kasnije su, već u 14. stoljeću, već počeli veliki strahovi i utvrđivanja, zaključio je Kruhek i najavio svoj stručni osvrt o najnovijem otkriću.
KAportal.hr