U tri i pol godine provođenja postupka kontroverzne predstečajne
nagodbe, tu mogućnost, prema zadnjim podacima FINA-e, u
Karlovačkoj županiji iskoristilo je 208 tvrtki s ukupno 1206
zaposlenih. Njihov dug prema vjerovnicima iznosio je ukupno 608
milijuna kuna, što je među manjim iznosima ako se gleda na ostale
hrvatske županije. Primjerice, u Varaždinskoj županiji je u
proces predstečajne nagodbe ušlo ne puno više subjekata, njih
274, ali s ukupno 5.615 radnika i ukupnim dugom od gotovo 4
milijarde kuna.
Zapravo, ispada da je visina duga i broj predstečajnih nagodbi
proporcionalna gospodarskoj aktivnosti u pojedinoj županiji.
Izvan svih kategorija je Grad Zagreb u kojem se ostvaruje daleko
najveći dio hrvatskog BDP-a, pa po nekoj logici ima i najviše
onih koji upadaju u probleme sa solventnošću. Predstečajna
nagodba sklopljena je tamo sa 2.474 poduzeća s čak 18.510 radnika
i nestvarnim obvezama pred vjerovnicima od gotovo 33 milijarde
kuna. Slijede Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska i
Osječko-baranjska županija.
Prema zadnjim podacima Fine, predstečajna nagodba sklopljena je u
Hrvatskoj s 8.959 privrednih subjekata sa 66.821 radnikom i
sveukupnim obvezama u iznosu od 82 milijarde kuna.
Inače, predstečajna nagodba koju je 2012. godine ozakonio bivši
ministar financija Slavko Linić naišla je na duboko podijeljena
mišljenja. On sam i mnogi gospodarstvenici u problemima tvrdili
su kako je to način da se ostvari financijsko restrukturiranje
insolventnosti i nelikvidnosti, odnosno spašavanja poduzeća i
radnih mjesta, dok su protivnici ukazivali na mogućnost
manipulativnih pogodovanja, i sanacije nelikvidnih dužnika na
račun vjerovnika, odnosno svojevrsnu promociju poslovne
neodgovornosti.
KAportal.hr