Povijest knjižnica u Karlovcu je bogata i duga, spomenimo samo da
je Karlovac prije Zagreba, dva mjeseca nakon Varaždina, u ožujku
1838. otvorio “Ilirsko društvo čitanja”, čitaonicu kao oblik
borbe za narodno osvješćivanje. Prvo u privatnim stanovima,
kasnije u okviru Zorin doma, da bi početkom 20. stoljeća bila
osnovana Pučka knjižnica koja je pred 1. svjetski rat bila
najveća javna knjižnica u Hrvatskoj poslije zagrebačke. Zorin dom
je poslije 2. svjetskog rata postao pretijesan, pa se knjižnica
selila u zgradu na nekadašnje Prve hrvatske štedionice (danas PBZ
u Gundulićevoj), te u Banjavčićevu ulicu. No, s ambicioznim
karlovačkim vlastima šezdesetih godina sazrijevala je i ideja o
gradnji nove knjižnice. Javna je rasprava o tome trajala dugo,
gradnja relativno kratko, od kamena temeljca do otvorenja 6.
svibnja 1976. prošlo je manje od dvije godine. Javna rasprava iz
vremena prije gradnje objavljena u lokalnom javnom glasilu,
otkriva zaboravljeni podatak da je nova knjižnica trebala biti
građena u parku pored Edisona. Ipak, na kraju je presudilo
mišljenje struke s vizijom o širenju grada i smjestilo knjižnicu
na mjesto gdje je ne tako davno prije gradnje rastao kukuruz.
Lokacija: Park kod “Edisona”, Karlovački tjednik, 6.
svibnja 1971.
Na skupu građana što ga je sazvala radna zajednica Gradske
biblioteke prevladao je prijedlog da se nova gradska biblioteka
gradi na mjestu dječjeg parka kod kina “Edison”, na mjestu gdje
je nekada stajala crkva. Ovo je predloženo zato što u užem dijelu
grada nema pogodnog mjesta za izgradnju te kulturne ustanove, a
novi dio grada još uvijek je predaleko od korisnika članova
biblioteke. Kao što je poznato, gradska biblioteka gradila bi se
etapno. U prvom stadiju izgradilo bi se 1200 kvadratnih metara
korisne površine što bi podmirilo potrebe grada za idućih
petnaestak godina. U drugoj etapi, biblioteka bi se udvostručila
po korisnom prostoru i predstavljala reprezentativnu ustanovu za
grad do 200 tisuća stanovnika. Naravno, zanima nas sada bliža
perspektiva te ustanove. Nije svejedno gdje će početi gradnja
biblioteke. Teško je reći je li najbolje rješenje da se gradi
kraj kina “Edison”. U razgovoru s građanima spomenuto je čak
devet lokacija (Štrosmajerov trg, Radićeva ulica, Ruski put,
Kurelčeva ulica, Vunsko polje, bivša kadetska škola i novi dio
grada). U svim kombinacijama iznikla je i ideja da se proda
sadašnji prostor Galerije “Karas” i da se zajedno s bibliotekom
gradi i galerija u istoj zgradi. Novac od prodaje trebalo bi da
je dovoljan za gradnju galerije. Kako će konačno izgledati
prijedlog za gradnju? Za sada to ne znamo. Zato se predlaže da o
svemu još porazgovaraju građani članovi biblioteke, pa da se
konačno odluči gdje će stajati nova biblioteka. U svakom slučaju,
Karlovčanima ne bi trebalo biti svejedno gdje će biti i kako će
izgledati biblioteka.
Pripremio Tihomir Ivka