U planovima sanacije smetlišta na Ilovcu za 2012. godinu između ostalog stoji da će Čistoća započeti sa pripremnim radovima i aktivnostima za izgradnju mini kogeneracijske elektrane – energane sa pogonskim gorivom odlagališnim plinom. No za to nisu pripremljena sredstva, već će projekt ovisiti o tome hoće li dobiti EU sredstva iz IPA fonda za što je Čistoća kandidirala na natječaj projekt “Energetsko iskorištavanje odlagališnog plina”.
Dok je budućnost takvog projekta vrlo neizvjesna, upravo neiskorišteni plin i dalje smanjuje kvalitetu života stanovnicima Ilovca i okolnih naselja. Naime, unatoč što je već više godinu dana u pogonu sustav za otplinjavanje s bakljom na kojoj se plin spaljuje, sa smetlišta se – iako rjeđe i slabijeg intenziteta – i dalje širi smrad.
– Stalnim nadzorom i podešavanjima količina iscrpljenog plina sustav je već godinu dana u 24 satnom pogonu uz rijetka i vrlo kratka gašenja baklje koja su posljedica redovnog održavanja. Plin koji nastaje u tijelu odlagališta, a sadrži oko 50% metana, nešto manje CO2 te ostalih plinova u vrlo malim koncentracijama iz plinskih bunara cjevovodom se dovodi na baklju gdje se spaljuje na temperaturi između 1050 i 1100 C. Na toj temperaturi izgaranjem se uništavaju svi neugodni mirisi kojih ima u samom plinu u vrlo malim koncentracijama. Provedenim mjerenjima na samom postrojenju i oko svih komponenata sustava nisu pronađeni nikakvi neugodni mirisi čak niti u tragovima, kažu u Čistoći i dodaju kako je u posljednjih godinu dana stanje sa širenjem smrada puno bolje i kako je to između ostalog posljedica prekrivanja više od 2 ha površine ulazno izlazne zone kao i kontinuiranog prekrivanja dnevno odloženog otpada te smanjena ukupnih količina odloženog otpada. Iz Čistoće tvrde da povremeni neugodni mirisi nemaju nikakve veze s bakljom već su posljedica istjecanja plinova na dijelu odlagališta gdje se nije provela sanacija, odnosno na dijelu odlagališta gdje se trenutno odlaže otpad.
– Nažalost, dok se god bude odlagao otpad na toj lokaciji i dok se cjelokupno tijelo odlagališta ne “zatvori” gornjim brtvenim slojem ovakve povremene pojave su moguće i to u pravilu kod nižih temperatura zraka kada se zbog pothlađenosti ti mirisi teže izdižu u zrak već se povremeno mogu i proširiti u neposrednu okolinu. I zbog ovih razloga potrebno je što prije uspostaviti novi Centar za gospodarenje otpadom, a lokaciju Ilovac u potpunosti sanirati što će biti moguće tek kada se u potpunosti prestane sa odlaganjem otpada na ovoj lokaciji, doznajemo od direktora Čistoće Ivana Polovića.
Za nastavak rada i sanacije odlagališta otpada Ilovac potrebno je osigurati više od 25 milijuna kuna u što kraćem vremenskom roku. No planovi i ideje tvrtke koja se zbrinjavanjem otpada bavi samostalno već 15 godina i još desetljeća prije u okviru Javnog poduzeća komunalnih djelatnosti , a tek u 2012. planira projektnu dokumentaciju za nešto tako samorazumljivo kao što je sortirnica otpada ,mnogima ne ulijevaju povjerenje.
Među njima je i inženjer i građanski aktivist Davor Petračić koji se nedavno bezuspješno natjecao za mjesto u NO Čistoće. On je prošli tjedan sa svojim idejama pismeno upoznao gradonačelnika Jelića i župana Vučića i ostale relevantne lokalne institucije vlasti, odnosno, apelirao da rješenja koja dolaze iz Čistoće nisu ni jedina moguća niti najbolja. Konkretno, Petračić ukazuje na “Plasma Glasification” tehnologiju. Zasniva se na uplinjavanju otpada tehnologijom plazme na temperaturi više tisuća stupnjeva sa iskorištavanjem nastalog sintetskog plina za pokretanje plinske turbine i generatora za proizvodnju struje, a otpadna toplina koja nastaje mogla bi služiti za grijanje stanovništva. U procesu, čak 99 posto mase se pretvara u plin, utjecaj na okoliš je zanemariv, onih 1 % fizičkih nusprodukata u obliku sumpora ili šljake su ili inertni ili korisni za daljnju uporabu. Tone otpadnog mulja za pročišćavanje voda koje nas čekaju u implementaciji budućeg ISPA projekta mogle bi tu biti iskorištene kao gorivo. Eliminacijom smeća na taj način proizvodila bi se struja, stvarao višak topline. Najvažnije, kad bi se takva tehnologija zaista i primijenila, onda bi bilo izlišno razmišljati o novom deponiju. Čak i postojeće brdo smeća na Ilovcu bi postalo gorivo. Zvuči utopistički, ali je činjenica da je širom svijeta, posebice u Japanu, “plasma gasification” tehnologija u sve široj uporabi. Dakako, bitno je pitanje cijene i isplativosti ovakvog projekta. O tome Petračić u svom pismu ne govori, no sudeći po dostupnim studijama cijena proizvodnje struje na taj način je nešto viša od “obične” termoelektrane. Ali je zato društvena korist (zaštita okoliša, komunalni otpad kao besplatno gorivo) ogromna. Zanimljivo je na temu koštanja mišljenje Loua Circeoa, direktora plasma gasification istraživanja na Georgia Tech Research institutu.
– Došli smo do točke kad će zapravo biti jeftinije odvesti smeće do “plasma” pogona i pretvoriti ga u energiju nego uzeti smeće i jednostavno ga istovariti na deponij, kaže Lou Circeo, čovjek koji se ovom problematikom bavi već 30 godina. Dakle, postoje kvalitetnije opcije od najprimitivnijeg odlaganja smeća na poljanu i sanacije onog što se odlagalo desetljećima. Pitanje je samo, koje postavlja i Petračić gradskim i županijskim čelnicima, “želimo li postati od nazadne, tehnološki napredna europska regija?”. KAportal.hr