Pomicanjem kazaljke za jedan sat unaprijed posljednje nedjelje u
ožujku u Hrvatskoj je počelo ljetno računanje vremena koje će
ljudima omogućiti veće korištenje danjeg svjetla, smanjiti
izdatke za električnu energiju, ali bi i gubitak “sata sna” kod
kod nekih ljudi mogao izazvati i poremaćaje vezane uz spavanje
kao i neke druge zdravstvene tegobe.
Osim Hrvatske, u kojoj je ljetno računanje vremena uvedeno 1983.
godine, sat unaprijed u Europi su pomakli stanovnici svih
zemalja, osim Islanda, te više od 70 država u svijetu. Osim
Europe, SAD-a i Kanade, kazaljke naprijed pomiču se i u većini
zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, u Meksiku, Kubi, Grenlandu…
Ljetno računanje vremena nikad nije koristio velik dio zemalja
tropskog pojasa jer u tim zemljama ljeto traje cijelu godinu pa
danjeg svjetla ima dovoljno tijekom cijele godine, a ono ne
koristi i veći broj zemalja u Africi i Južnoj Americi. Neke od
gospodarski najjačih zemalja kao Kina i Japan koristile su ljetno
računanje vremena ali su od njegova korištenja odustale.
Kazaljke sat unaprijed nisu pomaknuli niti stanovnici Rusije koji
od 2014. imaju “trajno zimsko računanje vremena”, a na teritoriju
te velike zemlje je te godine i sa devet na 11 povećan broj
vremenskih zona. Nekadašnji Sovjetski Savez uveo je 1981. godine
ljetno računanje vremena, a 2011. tadašnji predsjednik
Dmitrij Medvedev smanjio je broj vremenskih zona na devet i
odlučio da će ljetno računanje vremena vrijediti cijelu godinu.
Svoju odluku tada je objasnio time da pomicanje kazaljki dvaput
godišnje ljudima remeti bioritam i uznemiruje krave.
No, to se pokazalo nepopularnom mjerom za brojne Ruse koji su
negodovali što se zimi moraju buditi sat vremena ranije, a
stanovnici na sjeveru zemlje zimi su se žalili na život u mraku
jer što su živjeli i radili bliže arktičkome krugu to su imali
manji broj sati danjeg svjetla. Unatoč tomu, zamjenik
ravnatelja Geografskog instituta Arkadij Tiškovuvjeren je da je
novi zakon o uvođenju stalnog zimskog računanja vremena u Rusiji
uveden na poticaj oglašivača jer će tada više ljudi navečer
gledati televiziju.
Novozelandski entomolog začetnik podjele vremena na zimsko i
ljetno Uvođenje ljetnog računanja vremena prvi put spomenuo je
američki izumitelj i političarBenjamin Franklin 1784. godine u
pismu urednicima “Pariških novina”. No, pismo je bilo dosta
šaljivo, pa nije poznato je li Franklin doista Francuzima
predlagao njegovo uvođenje. Ovaj je sustav ozbiljno predložio i
Englez William Willett u članku “Gubitak dnevnog svjetla”,
objavljenom 1907. godine, ali unatoč snažnom lobiranju nije uspio
uvjeriti britansku vladu da ga prihvati.
Začetnikom podjele računanja vremena na ljetno i zimsko smatra se
novozelandski entomolog George Vernon Hudson koji se bavio
skupljanjem i proučavanjem kukaca pa su stoga njegova
istraživanja ovisila i o duljini sunčeve svjetlosti tijekom dana.
Hudson je 1895. došao na ideju da bi se vrijeme moglo pomaknuti
dva sata unaprijed kako bi se tijekom ljetnog vremena iskoristilo
više danjeg svjetla u popodnevnim satima. Ideju su prvi praktično
ostvarili Nijemci tijekom Prvog svjetskog rata (1916. godine), a
zatim su tu promjenu prihvatili Britanci i SAD.
Jedna od osnovnih zadaća uvođenja ljetnog računanja vremena bilo
je smanjiti izdatke za električnu energiju na način da se tijekom
dana koristi danje svjetlo što je više moguće. U sjevernoj
hemisferi ljetno vrijeme obično započinje zadnje nedjelje u
ožujku ili prve nedjelje u travnju, a završava zadnje nedjelje u
listopadu. No, ima i iznimaka. Tako od 2007. godine SAD i Kanada
počinju ljetno računanje vremena s drugom nedjeljom u ožujku, a
završavaju s prvom nedjeljom u studenome.
Raniji početak ljetnog računanja vremena u SAD-u posljedica je
između ostalog ipritiska koji su nametnuli lobiji poput onog
velikih maloprodajnih lanaca koji su ustvrdili da to ima
pozitivne učinke na njihov profit. Naime, do 2006. ljetno
računanje vremena u SAD-u završavalo je također zadnjeg
vikenda u listopadu, prije Noći vještica. Tada je na Noć vještica
mrak nastupio naglo ranije u odnosu na dane prije pomicanja sata
unatrag pa su roditelja djeci noću zabranjivali odlazak u
maškare, a ona koja su išla imala su veći rizik od stradavanja u
prometu. Također, što je manje djece išlo u maškare dućani su
djeci prodavali manje slatkiša. Zato je u SAD-u ljetno računanje
vremena 2007. prebačeno na prvu nedjelju u studenom kako bi se
proizvođačima slatkiša omogućio veći profit, a djeci veću
sigurnost u prometu.
Većina članica EU uvela je ljetno računanje vremena tijekom
70-tih godinaprošlog stoljeća, a smjernicama Europskog parlamenta
i Vijeća kao početak njegova računanja određena je zadnja
nedjelja ožujka, a završetkom zadnja nedjelja u listopadu.
Zamjenik ravnatelja Državnog zavoda za mjeriteljstvo Božidar
Ljubić rekao je Hini da je EU u veljači ove godine izdala
Direktivu vezanu uz početak i završetak ljetnog računanja vremena
za razdoblje od 2017. do 2021. godine dodavši kako postoji
mogućnost i da naša zemlja, sukladno toj Direktivi, donese uredbu
o ljetnom računanju vremena koja će se odnositi na to
petogodišnje razdoblje. Naime, u skladu sa Smjernicom Europskog
parlamenta i Vijeća iz 2001. godine Europska komisija dužna je
svakih pet godina objavljivati priopćenje kojim daje raspored
datuma na koje će počinjati i završavati ljetno računanje
vremena.
Iako ima svoje prednosti, ljetno računanje vremena svim državama
ne donosi jednake koristi te su neke među njima ocijenile
da im ušteda energije, smanjenja prometnih nesreća i
kriminala i ostalih čimbenika koji se nastoje ublažiti tim
sustavom nisu bitno promijenjena. Također, psiholozi i drugi
stručnjaci za spavanje tvrde kako se većina ljudi teže
prilagođava proljetnom, nego jesenskom pomicanju vremena upravo
zato što gubimo jedan sat sna.
Gubitak jednog sata sna može uzrokovati probleme, barem prvih
nekoliko dana Psihologinja Lea Maričić iz Službe za mentalno
zdravlje i prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo “Dr.
Andrija Štampar” napominje kako za ljude koji se drže svojih
strogih rasporeda spavanja – što stručnjaci i preporučuju za
optimalan odmor, gubitak sat vremena sna može uzrokovati
probleme, barem prvih nekoliko dana.
Navodi i da je, kada je riječ o “ljetnom vremenu”, jedna američka
studija pokazala je da pomicanje kazaljke jedan sat naprijed i
gubitak jednog sata sna rizik od srčanog udara idućega
ponedjeljka u odnosu na ostale ponedjeljke u godini povećava do
25 posto. S druge strane, rizik od srčanog udara smanjuje se
za 21 posto prvoga utorka nakon što se sat vrati na standardno
vrijeme i ljudi spavaju sat vremena dulje.
Maričić napominje kako su do tog zaključka stručnjaci došli
analizirajući podatke o primanju pacijenata u bolnice unutar
četiri godine. Do srčanih udara općenito najviše dolazi
ponedjeljkom, vjerojatno zbog stresa uzrokovanog početkom novog
radnog tjedna i s time povezanim promjenama u obrascu spavanja. U
skladu s tim, druga su istraživanja pokazala i povećan broj
automobilskih nesreća u danima nakon pomicanja sata prema
naprijed, čemu su najvjerojatnije uzrok umorni i neispavani
vozači.
Da bismo “resetirali” svoj unutarnji sat i što brže se
prilagodili vremenskim promjenama Maričić ističe važnost
izlaganja svjetlu tijekom budnih sati što je više moguće, ali i
ne izlagati se jakom svjetlu kad je vani mrak. Primjerice, ako se
noću ide u kupaonicu bilo bi poželjno da se tada ne pali jako
svjetlo. Također, korištenje elektroničkih uređaja neposredno
prije spavanja ima snažan učinak na san i budnost te može imati
ključnu ulogu u stalnom nedostatku sna jer emitiraju plavu
svjetlost koja može prekinuti prirodne cirkadijurne ritmove.
Stoga se preporuča izbjegavati gledanje u mobitel, tablet,
računalo ili televizor barem sat vremena prije spavanja.
“Pokazalo se da djeca i adolescenti koji uvečer koriste
elektroniku kasnije idu spavati, spavaju par sati kraće i
pospaniji su po danu, što još više dolazi do izražaja pri
pomicanju sata”, navodi Maričić. Dodaje i kako je malo
vjerojatno da će za jedan sat vremenske promjene biti
potrebni lijekovi, ali u određenim okolnostima, poput putovanja
kroz više vremenskih zona, lijekovi poput benzodiazepina mogli bi
biti od pomoći. No, s obzirom na njihov adiktivni potencijal te
činjenice da mogu negativno utjecati na kvalitetu sna, treba ih
koristiti samo pri konzultacijama s liječnikom.
Kako bi se promjena vremena dočekala spremnom, psihologinja
Maričić preporuča da se nekoliko dana prije nje u krevet ide 10
do 15 minuta ranije, a budi se 10 do 15 minuta prije nego se
treba. “To se pokazalo osobito korisnim s malom djecom koja
uslijed promjene vremena znaju biti nervozna idućih par
dana”, kaže.
Uz loše strane ljetno računanje vremena ima i svoje dobre strane.
Tako je jedno američko istraživanje pokazalo da se tada manje i
rjeđe gleda televizija, a češće se boravi u prirodi i trči, hoda
ili bavi sportom. Zbog duljeg dana ljudi mogu biti više biti na
otvorenom i uživati u blagodatima svježeg zraka i sunčevih zraka.
Također, mogli bi se i osjećati bolje nego inače jer će sunce
sjati i u popodnevnim satima kada završava radno vrijeme što će
povećati razinu serotonina, koji podiže raspoloženje.