Ministar zdravlja Dario Nakić uputio je u javnu raspravu
nacrt novog pravilnika o dopunskom radu zdravstvenih radnika,
po kojem bi mogućnost obavljanja poslova kod
privatnog poslodavca mogli imati svi liječnici i drugi
zdravstveni djelatnici koji uredno izvršavaju svoje radne
obveze u zdravstvenoj ustanovi u kojoj su zaposleni
i imaju za to odobrenje ravnatelja.
Uvjet za davanje jednogodišnjeg odobrenja za dopunski rad
je prethodno sklopljeni ugovor s ustanovom, odnosno
privatnikom kod kojeg će liječnici raditi
nakon redovnog radnog vremena kako bi ostvarili
dodatni prihod.
Stimuliranje liječnika da ostanu u Hrvatskoj
“To je bez sumnje stimulativna mjera kojoj je
cilj zadržati liječnike da ostanu raditi u Hrvatskoj.
Želimo omogućiti onima koji to žele i mogu da si na taj
način osiguraju dodatni prihod, ali po jasno definiranim
pravilima igre, a to nikako ne može biti nauštrb redovnog rada i
urednog ispunjavanja ugovornih obveza u zdravstvenoj ustanovi u
kojoj su zaposleni”, tvrdi ministar zdravlja.
“Ne smeta mi da netko zaradi svojim radom, više se bojim
onih koji nešto ostvaruju bez rada. Netko će na taj način
moći vraćati dio svog kredita ili nešto drugo. Kad bi mogli
prosječnu plaću u Hrvatskoj povećati za 200 do 300 eura uvjeren
sam da veliki broj ljudi koji sada razmišlja o odlasku iz
Hrvatske ne bi otišao, bez obzira što su u inozemstvu veće
plaće, jer je kvaliteta života u Hrvatskoj još uvijek bolja
nego drugdje”, izjavio je Nakić Hini.
Stupanjem na snagu novog pravilnika prestat će
vrijediti pravilnik o dopunskom radu iz rujna prošle godine
koji je donio tadašnji ministar zdravlja Siniša Varga.
Po tom pravilniku, odobrenje za dodatni rad mogao je dobiti
liječnik koji je u svojoj ustanovi odradio više od svoje
prosječne mjesečne bruto plaće, ali ne i liječnici u čijoj su
djelatnosti liste čekanja bile duže od 60 dana. Također,
odobrenje za dopunski rad moglo je dobiti najviše 50
posto zdravstvenih radnika na jednom odjelu.
Bivši pravilnik diskriminirao dio liječnika
Nakić smatra kako ta odredba nije imala smisla u situaciji kada
je većina djelatnika uredno izvršava svoje obveze, pa
je diskriminirala dio liječnika.
Prema prijedlogu novog pravilnika, ravnatelj zdravstvene
ustanove obvezan je izdati odobrenje za dopunski
rad zdravstvenom radniku u roku 30 dana, ako je
uz zahtjev priložena njegova izjava o vrsti
poslova koje će obavljati u dopunskom radu,
mjesečni broj sati i raspored rada, kao
i rješenje iz kojeg je vidljivo
da privatnik ispunjava uvjete za obavljanje
zdravstvene djelatnosti. Ako ravnatelj odobrenje
ne izda u roku 30 dana, smatrat će se
kao da je izdano.
U slučajevima kada zdravstvena inspekcija ili
poslodavac zatekne nekog liječnika ili drugog
djelatnika u dopunskom radu bez odobrenja ravnatelja,
odnosno ako se utvrdi da zbog dopunskog rada neuredno
izvršava svoje obveze na radnom mjestu, odobrenje za dopunski rad
neće moći dobiti iduće dvije godine.
‘Zadnji čavao’ za javno zdravstvo
Predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata Mario Drlje, koji se i
ranije protivio dopunskom radu liječnika zbog mogućnosti
“prelijevanja” pacijenta iz javnog u privatno zdravstvo, smatra
nedopustivom daljnju liberalizaciju takvog modela rada
liječnika. Ocjenjuje kako je to “zadnji čavao koji je
zabijen u javno solidarno zdravstvo”, upravo u trenutku kada
mu nedostaje veliki broj liječnika.
“Već petnaestak godina govorimo o nedostatku liječnika
i slušamo kuknjavu zbog malih primanja. Kad bi mi odlučivali o
većim plaćama liječnici bi nam bili na prvom mjestu, ali
i oni moraju biti svjesni financijskih mogućnosti
države, odnosno da oni s primanjima od 10, 12 ili
15 tisuća kuna liječe ljude koji rade u trgovini za
2800 kuna, kao i da u Hrvatskoj ima 300.000 blokiranih
građana, veliki broj umirovljenika s malim mirovinama
i nezaposlenih”, kaže Drlje.
Smatra kako takva liberalizacija dopunskog rada u
zdravstvenom sustavu neće zaustaviti odljev liječnika, jer
svatko ima pravo ići za boljim materijalnim uvjetima,
pa zato treba omogućiti stranim liječnicima koji
prihvaćaju naše uvjete rada da dođu raditi u Hrvatsku.