Grad Karlovac je u posljednjih desetak godina na projekt izgradnje bazena uspio potrošiti gotovo sedam milijuna kuna, a da se nije stiglo dalje od mrtvog slova na papiru. Naime, do 2007. na taj je projekt potrošeno otprilike 2,5 milijuna kuna, a u doba današnjeg gradonačelnika Damira Jelića koji na dužnost stupio u prvoj polovici 2007. godine još 4,4 milijuna kuna.
Po specifikaciji troškova u posljednje četiri godine, razvidno je da je 2007. potrošeno 890.600 kuna na projektnu dokumentaciju, a godinu kasnije za elektroenergetsku suglasnost čak tri milijuna i četiristo tisuća kuna. Nažalost, zbog krivih procjena i lošeg planiranja vlasti taj je novac nepovratno izgubljen, bačen u vjetar. Potvrda glavnog projekta za gradnju bazenskog kompleksa u Karlovcu izdana je 24. kolovoza 2008. godine i vrijedila je dvije godine. S obzirom da Grad nije u to vrijeme krenuo u projekt, podnesen je zahtjev za produženje valjanosti građevinske dozvole. Ona sad vrijedi do 24. kolovoza 2012. godine i s obzirom da vlast nema namjeru ući u projekt, građevinska dozvola se više neće moći produžiti.
Isto tako, po Općim uvjetima o isporuci električne energije, ukoliko se elektroenergetska suglasnost ne iskoristi, odnosno korisnik ne priključi na mrežu u roku od tri godine od dana izdavanja, elektroenergetska suglasnost prestaje vrijediti. Tako je uzalud potrošeno i 3.388.404 kuna koliko je točno 2008. godine plaćeno za suglasnost.
Konkretne ideje o gradnji bazena sežu do 1954. godine kad je raspisan prvi natječaj za projektnu dokumentaciju, ukupno je napravljeno pet projekata, tri do 1990., dva kasnije, i svi su propali. Gradnju bazena u boljim financijskim vremenima u novije vrijeme pokrenula je koalicijska SDP-ova vlast početkom 21.stoljeća. Također su došli do faze projekta, no umjesto da ga nova vlast gradonačelnika Škrgatića nastavi, odbacuje stari projekt i stvara nove troškove izradom novih projekta. Ovisno o političkom trenutku bazen se izvlačio kao predizborni adut, aktualni gradonačelnik Jelić je čak u jednom trenutku najavio da će graditi ne jedan, nego dva bazena, da bi s vremenom entuzijazam splasnuo tek povremenim spominjanjem kako je realno da se bazen veže uz prodaju ruševine hotela Korana i mogući interes investitora da usput izgrade i bazen i povežu sve u jedan kompleks s novom ruševinom auto – kampa na Korani. No iza puno priče krije se činjenica kako vlast zasad nema rješenja ni za stari hotel Koranu ni za auto-kamp, a projekt bazena ostat će upamćen tek kao papreno skupi eksperiment neodgovornih vlasti.
KAportal.hr