Općina Saborsko u Karlovačkoj županiji “najnepotrebnija” je općina u Hrvatskoj i neslavni rekorder po postotku proračunskih izdvajanja za plaće djelatnika općine i materijalne troškove. Naime, samo 11,13 posto proračuna troše na stvari zbog kojih bi trebali postojati; razvoj, socijala, komunalno opremanje, izgradnja…, ostalih 88, 87 troše na plaće i tekuće troškove. Prema analizi koju je napravio tjednik Forum na osnovu gradskih proračuna iz 2009. godine vidljivo je da po više kriterija polovica od 127 gradova u Hrvatskoj ne bi preživjelo bez pomoći države i uz sadašnje izdatke za plaće i tekuće troškove.
Karlovac 53,62 posto svog proračuna troši na plaće i tekuće troškove, Ozalj 56,22, Ogulin 51,35, Slunj 49,82 i Duga Resa tek 43,63 posto i moglo bi se reći da su negdje u zlatnoj sredini po tom kriteriju. Uvjerljivi neslavni rekorder među gradovima je Knin koji troši 81,32 posto proračuna na plaće i materijalne troškove, dok Kutjevo na plaće i troškove troši manje od 23 posto proračuna. Dakako, ove su brojke tek ilustrativne jer u složeni izračun treba uzeti u obzir visinu proračuna i razinu državnih pomoći gradskim i općinskim proračunima. Za to je država prošle godine potrošila skoro dvije milijarde kuna.
Inače, Hrvatska ima broj gradova kao 13 puta mnogoljudnija Velika Britanija i taj glomazni sustav općina i gradova troši godišnje preko 22 milijarde kuna godišnje, od čega se na plaće, po procjenama Foruma , troši pet milijardi kuna.
Prije deset godina u gradovima, općinama, županijama i njihovim tvrtkama bilo je 28 tisuća zaposlenih. Danas ih ima 40 tisuća i tako napuhani sustav opterećenje je za lokalne , ali i novi izazov za državni proračun. S najavljenom poreznom reformom (u dijelu promjene oporezivanja plaća), moglo bi doći do daljnjeg smanjivanja prihoda jedinica lokalne uprave i samouprave te do još kompliciranije situacije. Da stvar bude gora, nova vlast ne pokazuje previše volje da pristupi preustroju lokalne samouprave, to jest jednostavno ukine neke općine i gradove čije postojanje nema logičkog opravdanja.
U 2009. godini Grad imotski je čak 59,33 posto svog proračuna punio preko pomoći države, dok je na drugoj strani liste od 127 gradova Crikvenica, koja je tek 0,35 posto svog proračuna dobila u obliku pomoći od države. U Karlovačkoj županiji prednjači Slunj s 15,46 posto državne pomoći u proračunu, a slijede Ogulin s 14,99 posto, Karlovac s 10,04, Duga Resa s 9,5 i Ozalj s 9,21 posto.
Od 17 općina, uz spomenuto Saborsko, među onima koji više od pola proračuna troše na plaće i materijalne troškove su Plaški, Cetingrad, Draganić, Vojnić, Tounj, Kamanje i Netretić. Zanimljivo, općina koja se često spominje kao jedna od onih čije održavanje nema velikog smisla, Bosiljevo, troši na plaće i tekuće troškove tek 20,62 posto proračunskih sredstava.
KAportal.hr