Piše Ivana Francisković
Ovaj Zeleni kutić posvećen je projektu “Upravljanje i zaštita karlovačkih rijeka” i izradi strategije održivog upravljanja karlovačkim rijekama. Strategije ponekad ne nailaze na previše simpatija javnosti, vjerojatno zato što ih je sve više, a istovremeno malen broj tih dokumenata doista uspije zaživjeti. Budućnost ove strategije ovisiti će o brojnim faktorima, a jedan od važnijih smo mi – stanovnici grada na četiri rijeke. Stanovnici grada koji bi mogao živjeti SA svoje četiri rijeke. U izradu dokumenta nastojali smo uključiti što više sudionika, od predstavnika struke preko stalnih korisnika rijeka poput ribolovaca i ronioca do onih koji posredno žele doprinijeti razvoju i zaštiti rijeka. Još jednom pozivamo sve da nam se jave sa svojim prijedlozima i komentarima. U nastavku se nalazi uvodni tekst iz Nacrta strategije.
Somovi u kadi. To je moja prva asocijacija kad se spomene rijeka Kupa. Pomalo smiješno, ali… podsjeća na vremena kad smo se svakodnevno vozili u čamcu, na vremena kad sam se dolje, na obali, igrala kamenčićima dok je djed bacao udicu. Podsjeća na vremena kad smo doista živjeli s našim rijekama. Ta vremena nisu bila baš tako davno.
Pa što se dogodilo, zašto je taj lijep suživot sve teže pronaći, ili barem prepoznati? Ne znam može li se reći da je svemu kriv rat, ali sasvim sigurno posljednjih dvadeset godina dogodio se niz okolnosti zbog kojih smo obuzeti vlastitom egzistencijom zanemarili koliko je važno sustavno brinuti o našem gradu i njegovu (i našem) okolišu.
Karlovac je lijep i po mnogočemu osobit grad. Pamti datum svog rođenja, tlocrta je šestokrake zvijezde, leži na četiri rijeke, od kojih dvije prolaze centrom grada, kroz svoju je povijest bio dom mnogim poznatim umjetnicima, znanstvenicima, istraživačima, imao prvi kinematograf, prednjačio u planiranju i održavanju gradskih parkova, itd, itd… puno je toga Karlovac bio i još uvijek je, ili bi možda bilo prikladnije reći – još uvijek bi mogao biti.
Sjećam se da su nam u školi neprestano ponavljali Karlovac – industrijski grad. I na to smo bili ponosni. Grad u kojem smo živjeli doprinosio je kvaliteti života u zemlji. Pa iako sam odrasla u industrijskom gradu, ne mogu reći da je moje djetinjstvo provedeno u sivilu i smogu. Naprotiv. Moje je djetinjstvo u koloru. U koloru, gotovo sve, čak i oni somovi u kadi. Odlasci u kina, kupanja na Korani, drijemanje pod vrbom na gradskom, , pamtim brojna događanja i proslave u Šancu, sajam cvijeća u Perivoju, Dane Piva na Trgu, pamtim bezbrojne vožnje u našem čamcu, sanjkanja, šetnje, Kupu s mosta, na putu do našeg vrta, pamtim i nas onakve, u koloru.
Možda nostalgija i jest pomalo patetična. Ali, slika našeg grada definitivno se promijenila. I to ne na bolje. Puno je toga nekako sivo. A tome nije kriva industrija. Jer, gotovo da je i nema. Mali dućani nestaju, veliki trgovački lanci dolaze jedan za drugim, grad smo bez kina, Zvijezda je opustjela, nezaposlenih je sve više, a na rijekama… sve manje čamaca, sve manje ljudi.
U Eko Panu vjerojatno ne gledamo svi jednako na sadašnjost. No, uglavnom svi u Eko Panu pripadamo generaciji koja dijeli gore navedene uspomene. Velikim dijelom su upravo te uspomene doprinijele tome da prije dvije i pol godine počnemo razmišljati o projektu kojim ćemo pokušati utjecati na budućnost naših rijeka. Karlovačke rijeke možda ne mogu biti jedini nositelj napretka ovog grada, ali svakako uvelike tom napretku mogu doprinijeti. Prvenstveno o svima nama, stanovnicima, a time i najvećim korisnicima, ovisi u kojoj će mjeri i na koje načine rijeke sudjelovati u popravljanju slike našeg grada. Inicijative postoje, neke od njih već su i zaživjele – od uređenog i registriranog Foginovog kupališta, preko velikog projekta ISPA-e do malih projekata uređenja parkova i cvjetnjaka, organizacije događanja i festivala, koji će nekim novim generacijama zasigurno podariti njihove uspomene, a nama nadograditi naše. Ono što još uvijek nedostaje je dugoročna i provediva vizija razvoja Karlovca te sustavna i održiva briga o našem okolišu, osobito o rijekama. Sudjelovati u tome trebali bismo se osjećati pozvanima svi, jer voljeti Karlovac biti će lakše ako i grad i mi budemo – U KOLORU.
Nacrt strategije nalazi se na web stranicama Eko Pana, Grada Karlovca, Turističke zajednice grada Karlovca te Razvojne agencije Karlovačke županije. Također, nalazi se u predvorju Grada Karlovca, uredu Turističke zajednice grada Karlovca i prostorijama udruge Eko Pan. Svoje komentare i prijedloge možete nam poslati na adresu Struga 1, Karlovac, ili na email: eko_pan@inet.hr
Nositelj projekta “Upravljanje i zaštita karlovačkih rijeka” je Eko Pan, partner projekta je Grad Karlovac. Projekt je financiran sredstvima EU, iz programa IPA.