Ovaj put se vraćamo u 1985. godinu. Iako je inflacija galopirajuća, građani se suočavaju s nestašicama, na snazi sve češće mjere štednje i redukcija u lokalnom glasniku Karlovačkom tjedniku pod uređivačkom palicom Tome Rašića negativne se stvari uglavnom zaobilaze, a novine kao da imaju motivacijsku ulogu da radni narod održe na liniji socijalizma i revolucije. U svakom se broju objavljuju intervjui s prvoborcima, pišu feljtoni na temu “Tito među nama”, a u uredničkim komentatorima ukazuje se na nepoželjne društvene devijacije, od trivijalnih stvari kao što je preglasna disko muzika u kafićima koja kvari ukus i sluh omladine do ukora direktorima poduzeća jer su nezainteresirani za ideološki obojane gospodarske forume u organizaciji tadašnje privredne komore.
No tadašnje novine puno su prostora trošile na teme iz područja gospodarstva i detektirale vječnu istinu koju i danas ponovno otkrivamo; Bez proizvodnje nema napretka. Sramežljivo je priznavano kako se s klirinškom razmjenom s “istočnim blokom” neće daleko stići. S tim u skladu, tih je godina u planskoj privredi izvoz na zapadna tržišta postajao imperativ, a njemačka marka magična riječ u gospodarskim odnosima. U to vrijeme u “Josipu Krašu” mozgali su kako da veći dio od dva milijuna pari (!) proizvedenih cipela te godine plasiraju na Zapad. U to vrijeme na Dubovcu su se proizvodile njemačke “adidaske”, danas se na tom mjestu u neuglednoj mega samoposluzi prodaje u Njemačkoj zamišljena, a u Kini proizvedena bofl roba. “Kraša” odavno nema, nema više ni “Velebita” preko puta, ostala je tek gomila šute dok ne nikne još jedan trgovački centar u sredini s ogromnim parkiralištem okolo. Kao mali “hommage” Velebitu donosimo dva teksta koji govore o danas nezamislivim modelima poslovanja i gospodarskim planovima s jednim ciljem “investirati i što više proizvoditi za devize”. Pa makar i inovativnom idejom da se gastarbajterima ponudi zapošljavanje u starom kraju, ali pod uvjetom da gastarbajteri kreditiraju kupnju strojeva u devizama.
“Udvostručen izvoz”, Karlovački tjednik, 21. ožujka 1985.
Karlovačka tvornica trikotaže “Velebit” ostvarila je prošle godine devizni prihod od oko 10,6 milijuna maraka što je oko 90 posto više nego u 1983. godini. Cjelokupni izvoz realiziran je na konvertibilnom tržištu što ima posebnu vrijednost jer to pridonosi prevladavanju problema u deviznom poslovanju.
Rast izvoza, naglašavaju u ovom kolektivu, odraz je svjesnog opredjeljenja u kolektivu da se što više proizvoda proda za devize, te rezultat izuzetnog zalaganja svih zaposlenih. Međutim, u tvornici “Velebit” nisu zadovoljni s financijskim efektima koje postižu izvozom. Zbog vrlo niskih cijena na inozemnom tržištu u kolektivu su izračunali da su izvozom oštećeni za oko 200 milijuna dinara. Naime, da je ta ista roba, koja je otišla u izvoz prodana na domaćem tržištu, “Velebit” bi imao bolje financijske efekte. Uz to u kolektivu upozoravaju da im trenutna raspodjela, koja im omogućuje da raspolažu sa samo 45 posto ostvarenog deviznog priliva, također ne ide na ruku…
Ukupni poslovni rezultati tvornice “Velebit” su vrlo dobri jer je u prošloj godini na primjer, čisti dohodak povećan za oko 65 posto, a nijedna osnovna organizacija ili radna jedinica nije poslovala s gubicima…
I iduća godina, ako je suditi po planovima, trebala bi donijeti još bolje poslovne rezultate. Izvoz bi trebao rasti po stopi od oko 30 posto, trebalo bi doći do obnavljanja dijela proizvodnje što će otvoriti stotinjak novih radnih mjesta, a u planu je i daljnje povećanje proizvodnje za domaće tržište.
“Šezdestak radnih mjesta čeka povratnike”
Karlovačka tvornica trikotaže i popluna “Velebit” napravila je program zapošljavanja naših radnika privremeno zaposlenih u inozemstvu i koji se žele za stalno vratiti u domovinu. “Velebit” može osigurati 60-ak radnih mjesta za naše povratnike, koji su voljni udružiti devizna sredstva za nabavu strojeva za potrebe proizvodnje.
Prema proračunima za te strojeve potrebno je osigurati milijun njemačkih maraka, pa bi svaki radnik koji želi zasnovati radni odnos u ovoj tvornici trebao udružiti najmanje 15 000 DM. Ta devizna sredstva “Velebit” bi radnicima vratio u dinarskoj protuvrijednosti po kursu koji bude važio na dan udruživanja sredstava. Sredstva bi bila vraćena tri godine nakon udruživanja uz kamatu uvećanu za 30 posto. Radnici mogu udružiti sredstva za sebe ili člana svoje obitelji, a bili bi raspoređeni na radno mjesto u skladu s kvalifikacijom koju imaju, na radnim mjestima u pletionici, bojadisaonici, šivaonici, doradi trikotažnih proizvoda, proizvodnji popluna…
Od nekadašnjeg tekstilnog diva “Velebita” sada ostala samo gomila šute, a uskoro će na negovom mjestu niknuti novi trgovački centar Konzum.
Pripremio Tihomir Ivka