Ove godine nam nije trebao kalendar da se sjetimo da je došlo ljeto, pakao na 35 celzijevaca je bio više nego dovoljan znak da stiže vrijeme kad bi bilo normalno živjeti polakše, pijuckati nešto hladno na nekoj obali u sjeni slamnatog šešira. Jedna od najsjajnijih prednosti života u Karlovcu je svakako činjenica da takvih obala kod nas ima gdje god se okreneš i gdje god se baciš u vodu, dobro je. Industrija, napose ona prljava je ionako eutanazirana, pa čak ako se to dogodi i na Kupi ispod bivše kožare na Baniji, neće biti posljedica. Tu nažalost moramo izuzeti Dobru, koja je “genijalnim” projektom HEP-ove elektrane kod Lešća iz pitome, tople rijeke pretvorena u brzak hladan poput ponornice, sasvim neprikladan za ljetne užitke.
Nema na našim obalama, doduše, puno glamura, niti ga treba. Osim pokojeg šanka i pokošene trave, za sve ostalo pobrinula se majka priroda i bila je više nego izdašna prema našem susretištu četiriju rijeka.
No, gušt ležanja na obalama karlovačkih rijeka i posebno na fino uređenom Foginovom kupalištu, jednom od rijetkih besplatnih luksuza kojim je gradska vlast počastila svoju sirotinju, na početku svake ljetne sezone kvare uvijek iste misli. Zašto već godinama ne uspijevamo spojiti ugodno s korisnim? Zar je hvale vrijedno uređenje gradskog kupališta, kao objektivno jednog od najboljih projekata trenutne vlasti (što dovoljno govori o njenim skromnim kapacitetima), sve što smo u stanju napraviti? Kad se legne na Foginovo uvijek i ispočetka teško je ne vidjeti ruševinu hotela Korane, neiskorišteni ŠRC Korana, kad se vidi projekt kampa s druge strane zarastao u visoku travu, ima se jedno sedam milijuna razloga za zaključak kako je njegovo zaustavljanje bila glupa odluka. Ali, svaka nova godina nosi i novu nadu. Ovogodišnja glasi; Česi koji su preuzeli nogometni klub živo su zainteresirani (a možda i zainteresiraniji od nogometa), za turistički potencijal grunta na potezu od stadiona preko vode do ruševnog hotela. Da je bar istina. Kad ne znamo sami, dajmo da nam drugi spajaju ugodno s korisnim. Nekad smo, doduše, znali i sami otvoriti nova radna mjesta, privlačiti strance i skupljati devize, čak i na jednostavnim i neuglednim mjestima kao što su riječni kampovi. O tome svjedoči tekst iz ljeta 1980. godine.
“Marin i auto-kamp bilježe prebačaje”, Karlovačk tjednik, 14. kolovoza, 1980. godine
Ako je suditi prema poslovici “po jutru se dan poznaje”, tada i karlovačke ugostiteljske radnike očekuje dobra turistička žetva. Naime, prema podacima koje smo dobili u URO “Korana” u srpnju u hotelu ove radne organizacije “Marin” u Selcu, zabilježen je rekordan broj noćenja. Slična situacija je i u auto-kampu na Rakovcu dok u ostalim smještajnim objektima ove radne organizacije ne dostižu nivo prošlogodišnje realizacije. Ipak, s optimizmom se čeka kraj turističke sezone …
Hotel “Marin” u Selcu ostvario je u prošlom mjesecu rekordan broj noćenja. Tada je, naime, ostvareno 6963 noćenja, 14 posto više nego u srpnju prošle godine. Kapaciteti od 240 postelja su popunjeni čak sa 102 posto. Takvo stanje je i prvih dana mjeseca kolovoza. Među gostima znatno je veći broj stranih koji su u srpnju ostvarili 5222 noćenja. Ovakvo stanje se odrazilo i na financijski rezultat. “Marin” je prošlog mjeseca realizirao 5,3 milijuna dinara što je čak za 56 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu i 4 posto više od planiranog. Dobar posjet zabilježen je u srpnju i u auto-kampu na Rakovcu, gdje je ostvareno 3107 noćenja, 11 posto više nego lani u istom mjesecu. Kapacitet auto-kampa je tada bio popunjen s 250 posto. Ovakva situacija se zadržala i do sada pa će izgleda i mjesec kolovoz biti unosan. I u auto-kampu su strani turisti ostvarili većinu noćenja (blizu 3 tisuće). U financijskom smislu i auto-kamp, unatoč skromnoj ponudi, ostvario je značajan priliv sredstava i to više od 500 tisuća dinara, a to je 5 posto više od plana. U hotelu “Korana”, najznačajnijem receptivnom objektu istoimene radne organizacije, ovogodišnji poslovni rezultati, međutim, nisu ravni prošlogodišnjim iz razumljivih razloga. Jer, podsjetimo se, prošle godine je Karlovac bio, u povodu svoje 400. godišnjice, domaćin niza manifestacija što se odrazilo na izuzetno dobro poslovanje ovog objekta. Uz to, i mjere ekonomske stabilizacije (smanjenje troškova reprezentacije, kao i otežani uvjeti privređivanja) imali su utjecaja da je hotel “Korana” ostvario nešto više od 6 tisuća noćenja ili tek 53 posto kapaciteta. To je istovremeno 12 posto manje nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Od ukupnog broja noćenja dvije trećine ostvarili su strani turisti. Ipak, realizacija je ostala na prošlogodišnjem nivou zahvaljujući dobrim dijelom povećanju cijena usluga. Tako je hotel “Korana” u srpnju ostvario nešto više od 4 miliona dinara što predstavlja podbačaj plana za 11 posto.
U ostalim objektima, hotelima i motelima URO “Korana” nisu zabilježeni “vanserijski” rezultati. Gledajući OOUR Hotelijerstvo u cjelini ostvareno je nešto više od 14 tisuća noćenja ili tek 60 posto raspoloživih kapaciteta, što je za 12 posto manje nego u srpnju prošle godine. Istodobno, ukupna realizacija ovog OOUR-a iznosila je 9,2 milijuna dinara, 2 posto manje nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Ipak, s optimizmom se čeka kraj turističke sezone, jer kao i u drugim sredinama najezda turista uslijedila je upravo u ovom mjesecu, zbog vremenskih prilika koje su bile nestabilne u prvom dijelu sezone, a i zbog kolektivnih godišnjih odmora u većini evropskih zemalja koji su upravo u toku.
Pripremio Tihomir Ivka