Kad je već (pre)teška politička odluka ukidati nevjerojatan broj općina i gradova kojih ima više negoli u Velikoj Britaniji gdje živi 13 puta više ljudi, hrvatska Vlada se dosjetila kako više novca u općinama kronično prazne kase potrošiti na razvojne projekte. Naime, najavljena je ideja da općine koje od vlastitih prihoda ne mogu živjeti više ne bi imale načelnike profesionalce, već volontere. U Hrvatskoj ima 429 općina i polovica od njih ovise o državnoj pomoći.
I to nije sve, te bi općine imale manje ovlasti negoli dosad, bile bi svedene na razinu malo višu od mjesnih odbora, a brigu o njihovim krupnijim komunalnim poslovima i obrazovanju bi preuzele susjedne bogatije općine ili gradovi. To bi dodatno trebalo smanjiti potrebu za plaćenim kadrovima u općinama koje imaju par stotina stanovnika,a na plaće troše milijune. Procjene govore da Hrvatska na predimenzionirani sustav gradova i općina troši 22 milijarde kuna godišnje.
Među općinama koje će ovakav scenarij obuhvatiti svakako je Saborsko koje 89 posto proračuna troše na plaće i tekuće troškove, a od 17 općina u Karlovačkoj županiji ista bi sudbina mogla zadesiti Plaški, Cetingrad, Draganić, Vojnić, Tounj, Kamanje i Netretić. Od gradova, u Karlovačkoj županiji (na osnovu podataka o proračunu iz 2009. godine), preko pedeset posto proračuna na “hladni pogon”, odnosno plaće i tekuće troškove troše Karlovac (53,62), Ozalj (56,22) i Ogulin (51,35 posto), no nema nikakve sumnje da će im ostati ne samo dosadašnje ovlasti, već će – ako ideja iz Vlade bude provedena u praksi – preuzeti i poslove neuspješnih općina koje te gradove okružuju.
KAportal.hr