Na tekst objavljen na KAportalu u kojem smo pisali o izdavanju lokacijske dozvole za gradnju male hidroelektrane na rijeci Korani u centru grada, odnosno u Gradskoj četvrti Rakovac, danas je reagiralo vodstvo ove GČ. Kako navode, brojni građani su ih pitali o ovom projektu, te žele izraziti zabrinutost za utjecaj ovog projekta posebice na budućnost rekreacije naših sugrađana na gradskom kupalištu, a posebice karlovačkih mališana.
Zbog velikog interesa javnosti za ovaj projekt, priopćenje prenosimo u cijelosti…
Zabrinjava nas što je lokacijska dozvola izdana u vrijeme godišnjih odmora, jer mislimo da je to prevažno pitanje za sve građane da bi se donosilo bez općeg konsenzusa stanovnika Karlovca. Ne razumijemo zašto gradske vlasti kod ovakvih projekata ne organiziraju zborove građana, što je uobičajena procedura u civiliziranim europskim državama, sa kojima se stalno volimo uspoređivati. Zašto barem u proces nisu uključene i udruge civilnog društva.
Ovim putem želimo potaknuti investitora i Grada Karlovca da nam daju odgovore na sljedeća pitanja:
1. Ukoliko hidroelektrana zaživi što će se dogoditi sa pješčanom plažom gradskog kupališta, da li će karlovački mališani i dalje moći uživati u mirnoj vodi kupališta ili će morati strahovati od udarnih valova elektrane (da li se ikada razmišljalo o izgradnji usmjerenog kanala ispod razine dna Korane koji bi vodeni val elektrane odvodio od plaže i ispuštao ga kod pontonskog mosta?)?
2. Kako se moglo dogoditi da će se na platou iznad Korane izgraditi trafostanica? Tko je izdao pozitivne uvjete za takvu devastaciju krajobraza Korane, zar ćemo sada umjesto prekrasnih vizura druge obale Korane i Vrbanićevog perivoja gledati zgradu visine 4,5 metara?
3. Što je sa budućnošću kupanja kod Koranskog slapa? Da li će se uvesti zabrana prilaska plivača slapu? Zar nismo mogli slap iskoristi kao prirodni pješački most između dviju obala Korane?
4. Da li će budući investitor zemljište u vlasništvu Grada Karlovca kupiti od gradskih vlasti, da li će dobiti koncesiju za korištenje tog prostora, da li je možda predviđeno da projekt zaživi kroz javno privatno partnerstvo? Da li već postoji pisana suglasnost, ugovor ili gradska odluka o prodaji ili davanju na korištenje gradskog zemljišta?
5. Zabrinutost u nama izaziva u upotreba tehnologija turbina koja je još u povojima, a samim time i njihov utjecaj na okoliš, biljni i životinjski svijet. Posebno je zanimljivo i izviješće tvrtke Ekološki sistemi o utjecaju na riblji svijet i to:
“Ova turbina oštećuje znatno manje ribe nego konvencionalne Kaplan turbine. Sa stanovišta populacijske biologije, takva žrtva od nekoliko postotaka jedinki u populaciji je potpuno zanemariva u odnosu na korist koju populacija određene vrste dobiva s novim migracijskim putem (znatno povećanje životnog prostora, izvora hrane, mjesta za mrijest i miješanje jedinki iz dvaju fragmentiranih dijelova toka radi izmjene gena – očuvanja genofonda i adaptivnih fenotipskih svojstava koja omogućuju prilagođavanje i preživljavanje, a što se izolacijom gubi. Što se tiče ozljeđivanja riba na turbini, pored zanemarive stope mortaliteta koju je pokazao test proizvođača turbine moramo naglasiti da je zahvatom planirana vanjska zaštitna rešetka, koja već postoji na lokaciji kao ostatak prijašnje elektrane, a koja će onemogućiti prolaz vrlo velike ribe koja bi bila zasigurno ozlijeđena na lopaticama turbine. Rešetka neće dozvoliti prolaz ribe koja nije u stanju proći i rešetku koja štiti lopatice turbine. Migracija velikih riba je moguća i učinkovita za vrijeme poplava i ribe predmetnog toka su na takvu migraciju adaptirane preko 150 godina. Očekuje se prolaz manjih riba i mlađih riba kroz turbinu i to prvenstveno nizvodno, za što postoji manja potreba i što neće biti odviše izražena migracija. Uzvodna migracija ciprinidnih vrsta ovog dijela toka je upitna zbog brzine plivanja koja je u većine vrsta manja od 2 m/s, koliko bi iznosila brzina vodene struje na turbini. Stoga je za očekivati da će i ubuduće poplave koja ujednačuju razinu vode ispod i iznad brane biti ključni migracijski faktor svih vrsta riba.” – Izvor je dokument tvrtke Ekološki sistemi d.o.o. od 13.10.2011. godine.
Na Internet stranicama proizvođača turbina http://www.vlh-turbine.com/, moguće je pronaći i sam opis testiranja turbina u kojem je vidljivo da je testiranje vršeno na jeguljama, pa ne možemo a da se ne upitamo kako bi turbine djelovale na ribe rijeke Korane (somove, šarane,…) ili će i one migrirati samo u vrijeme poplava kako investitor i predlaže.
Mi nismo protiv ekoloških izvora energije, ali postavljamo si pitanje da li se ovakva mini hidroelektrane uistinu mora graditi u središtu grada a neposredno kod gradskog kupališta, te zašto svi projekti koji se rade na području grada Karlovca moraju biti okruženi velom tajne, te se o njima odlučuje u sezoni godišnjih odmora (npr. Pokušaj rušenja platana, javne rasprave o prostornom planu grada Karlovca i groblja Jamadol).
Zbog svega ovoga zatražit ćemo od Grada Karlovca da nam sukladno Zakonu o pravu javnosti na informiranje dostavi presliku lokacijske dozvole za ovaj zahvat u prostoru. Ukoliko ne dobijemo odgovore na ova pitanja spremni smo iskoristi sve mogućnosti da preko nadležnih državnih institucija i Ministarstva zaštite okoliša i prirode, te Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Također želimo pozvati sve građane, udruge civilnog društva i neformalne skupine građana da nam daju svoje mišljenje o ovom projektu, te ih pozivamo na zajedničko nastupanje prema ovom problemu. Svoje prijedloge možete slati na mail gradska.cetvrt.rakovac@gmail.com.
KAportal.hr