U čemu bi ono bila osnovna razlika između svakodnevnog rješavanja materijalnih pitanja građana u socijalističkom društvenom samoupravljanju i sadašnjem kapitalističkom? Onako slikovito, moglo bi se to definirati da se prije lakše dolazilo do onog u životu zaista bitnog. Karikirano, lakše se dolazilo do stana i posla, negoli do levisica 501. Danas, u diktaturi trgovačkih centara možemo do iPhonea, televizora s dijagonalom od 127 cm, parfema i brendirane robe, ali doći do posla i stana mnogima je samo san.
Ako je u ičemu socijalizam bio superioran, onda je to bila izgradnja. Zidalo se po potrebi i bez nje, planiralo megalomanski za ono doba, a zapravo po mjeri današnjeg vremena, vizionarski. Bila su to vremena kad se i preko 300 stanova u izgradnji u Karlovcu smatralo slabim intenzitetom izgradnje.
Socijalistička ekspanzivna stanogradnja rezultat je danas nezamislivih društveno-ekonomskih odnosa. Od prihoda poduzeća vlasnik nije kupovao jahte i mercedese, već su se – između ostalog – gradili stanovi za radnike poduzeća ili kupovali na tržištu kao što se da zaključiti iz teksta iz 1979. godine. Kredit je u većini slučajeva i tada bio nužnost, ali te su rate, stariji će se sjetiti, s inflacijom i godinama svele doslovno na cijenu kutije cigareta. Na stranici na kojoj smo pronašli ovaj tekst kao ilustracija tadašnje stambene politike zgodan je još jedan kratki tekstić na sličnu temu o još jednoj danas nezamislivoj situaciji. Naime, u njemu stoji kako tadašnji OSIZ mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Karlovca kupuje karlovačkim umirovljenicima 83 stana s neriješenim stambenim statusom, kao kompenzaciju za odustajanje od gradnje doma umirovljenika!
“Naglasak na usmjerenu stanogradnju”, Karlovački tjednik, 30. kolovoza 1979.
Trenutno četiri građevinske radne organizacije koje se bave izgradnjom stanova na području grada Karlovca užurbano privode kraju izgradnju stambenih objekata. GRO “Tempo”, OOUR Karlovac, završava dva stambena tornja sa po 66 stanova u Novom centru. Karlovačka “Novotehna” dovršava izgradnju stambenih objekata sa 73 stana. “Međimurje” iz Čakovca izvodi završne radove na novom stambenom objektu s 28 stanova. Na karlovačkom području djeluje i zagrebačka “Industrogradnja” koja najavljuje završetak dva stambena objekta sa po 80 stanova, također krajem godine. Svi ovi stanovi su namijenjeni tržištu i unaprijed su prodani. Osim izuzetka solidarne stambene izgradnje na Luščiću, protekli period u stanogradnji karakterizira orijentacija na izgradnju stanova za nepoznatog kupca, za tržište. Uzrok tome je ranije dodjeljivanje zemljišta građevinskim radnim organizacijama. Ovakav sistem, iako je omogućio održavanje izvjesnog kontinuiteta u stambenoj izgradnji, negativno se odrazio na cijene kvadratnog metra izgrađene stambene površine, rokove izgradnje i na kvalitetu stanova. U slijedećem planskom razdoblju predstoji nužan zaokret kako bi se postojeće nezadovoljavajuće kretanje stanogradnje i nedovoljan intenzitet početka izgradnje stanova prevladao. U razdoblju od 1981. do 1985. godine predviđaju se intenzivnija ulaganja u stambenu izgradnju. Prema realnim ocjenama u slijedećem planskom razdoblju izgradit će se 3.000 stanova u društvenoj i 1.500 stanova u individualnoj stambenoj izgradnji, te 400 stanova solidarnosti. Međutim, da bi se izbjegle sve zapažene negativnosti proteklog, prijelaznog perioda i razvio socijalistički princip društveno usmjerene stambene izgradnje, neophodna je bolja povezanost i organiziranost svih učesnika, posebno udruženog rada. Primijećeno je, naime, da se u većini radnih organizacija rješavanju stambenih potreba ne pridaje dovoljan značaj. U mnogim radnim sredinama ne postoje utvrđeni programi i lista prioriteta za zadovoljavanje stambenih potreba jer se u većini slučajeva stambena izgradnja ne smatra sastavnim dijelom politike razvoja. Programi stabilizacione politike prihvaćeni u svim sredinama, ukoliko se budu dosljedno i odgovorno provodili u praksi znatno će pridonijeti bržem rješavanju ovih pitanja. Stabilizacioni program SlZ-a za stambeno-komunalnu oblast općine Karlovac, u tom smislu obavezuje i postavlja prioritetan zadatak: prijelaz sa tržišne na usmjerenu stambenu izgradnju. To će biti moguće realizirati jedino ukoliko budu postojali razrađeni programi svih sudionika u stambenoj izgradnji. U vezi toga očekuje se da Sindikat u zajednici sa SIZ-om pokrene akciju u organizacijama udruženog rada na doradi pravilnika za rješavanje stambenih potreba, prije svega u cilju usklađivanja potreba i mogućnosti, izjednačavanja kriterija kod dodjele stanova i većeg angažiranja vlastitih sredstava.
Pripremio Tihomir Ivka