Demokracija nije idealna, ali jest najbolji, dosad poznati, politički poredak. Čak i najzagriženiji teoretičari demokracije će priznati kako je demokracija puna felera i devijacija. Ako je demokracija najbolji politički sustav onda bi jugoslavenska jednostranačka diktatura bila negdje na dnu za običnog čovjeka poželjnog političkog sustava. Ali, samo kad se gleda crno-bijelo i na papiru. S obzirom da smo živjeli i jedno i drugo, s vremenskom distancom, sve osim reći da i jedan i drugi sustav imaju puno nijansi sive bilo bi ignorantski. Za ilustraciju te tvrdnje izabrali smo jedan amblematski tekst iz 1972., nedugo nakon gušenja Hrvatskog proljeća. Sve puno ideoloških floskula o neprijateljima revolucije i potrebe za konsolidacijom partije da bi se ostalo na pravoj liniji, ali i začudne objektivnosti jednog moćnog hrvatskog političara srpske nacionalnosti. Za početak, zanimljiva je njegova tvrdnja da nacionalizam nije hrvatski “monopol” već sveopća jugoslavenska pojava. Drugo, rješenje se ne traži u daljnjoj represiji i iskorjenjivanju kontrarevolucionarnih ideja već u boljem životu za kičmu svakog društva – radnika. “Kad radnik ne može ostvariti ni zajamčeni minimalni dohodak, dolazi do krize, faze u kojoj ljudi više ne razumiju, jer im osnovne stvari nisu riješene, postaju gluhi”, rekao je (i danas živi) Baltić rečenicu koju bi i danas političari morali imati stalno na umu i na jeziku. A nemaju. Zašto? E, tu je jedna od onih nijansi sive demokratskog sustava i komunizma. Baltić je znao da nema alternative, ako omanu u osnovnom mogli bi se naći u prevratu gdje se ne ostaje bez fotelje nego bez glave. Danas straha od gnjeva vlastitog naroda politička elita nema; najgore što im se može dogoditi je da izgube izbore. Tekst smo ilustrirali fotografijom karlovačkog Korza preuzetom s web stranice www.kafotka.hr.
“Radnici neće školovati kontrarevoluciju”, Karlovački tjednik, 13. travnja 1972.
Prošlog četvrtka predsjednik Vijeća Saveza sindikata Hrvatske i član Predsjedništva SKJ Milutin Baltić govorio je predsjednicima sindikalnih podružnica, članovima društveno-političkih i radnih organizacija te društveno-političkom i armijskom rukovodstvu Karlovca o aktualnom političkom trenutku u nas i daljnjem razvoju samoupravljanja. Predavanje su zajednički organizirali Centar za obrazovanje odraslih i Općinsko sindikalno vijeće Karlovca. Nakon predavanja Milutin Baltić odgovorio je na niz pitanja. Savez komunista, radnička klasa i sve socijalističke snage u SR Hrvatskoj čine krupne napore da se jedno negativno stanje stvarano posljednjih godina (nacionalizam, šovinizam) bitno popravi. Rezultati su krupni, jer se uspjelo razbiti ne samo desno orijentirane snage (Matica hrvatska i drugi), nego i dio »pokreta«, ušančen u SK i rukovodstvima društveno-političkih organizacija. To ne znači da smo sve dovršili; uspjeli smo razbiti te organizirane redove i našoj javnosti sada treba reći pravu istinu, kako bi se izvršila široka mobilizacija. U prvoj fazi borbe protiv tih snaga moramo sagledati bitna pitanja u nas, jer o tome ovisi naša pobjeda, rekao je Baltić. Potom je predsjednik Republičkog vijeća sindikata opširno govorio i o pokušaju otvorenog demonstriranja nakon prijelomnih partijskih skupova, pokušaja isključivanja pojedinaca iz SK, samo zato što traže pomoć, na primjer u sindikatu; ima akcija koje se oslanjaju nerazumijevanje, koje su za totalno negiranje svega, za totalno izvođenje na optuženičku klupu…Govoreći o klasnom neprijatelju, pojavama hrvatskog i srpskog šovinizma i nacionalizma, Baltić je rekao da je to opća jugoslavenska pojava, bez obzira što je »iskočila« u SR Hrvatskoj. Naši su naredni zadaci, rekao je Baltić, rješavanje krupnih ekonomskih problema, jer poražene snage smatraju da ćemo upasti u krizu i da se iz nje nećemo izvući i misle da nas tu treba sačekati. Savez komunista, radnička klasa, svi moraju znati da je konsolidiranje ekonomike i radničke klase centralno pitanje. Jer, kad radnik ne može ostvariti ni zajamčeni minimalni dohodak, dolazi do krize, faze u kojoj ljudi više ne razumiju, jer im osnovne stvari nisu riješene, postaju »gluhi«. Moraju se razriješiti i problemi daljnjeg razvoja partije, koja, da je bila konsolidirana, do ovog prodora nacionalizma nikako ne bi došlo. Ovi »disidenti« u partiji napravili su most preko kojega su pokušavali naše ljude prevoditi »na drugu stranu«. Odgovarajući na pitanja Milutin Baltić je među ostalim rekao (za jedan dio studenata koji su to samo po smještaju u domovima i indeksu, a »istakli« su se u događajima prije i poslije 21. sjednice Predsjedništva SKJ) da se radničkim novcem kontrarevolucija neće školovati.
Pripremio Tihomir Ivka