Iako se u nagloj industrijalizaciji jedne zemlje seljaka na brdovitom Balkanu malo razmišljalo o tome kako taj proces pogubno djeluje na okoliš, čini se prema starim novinskim zapisima da je nekih avangardnih pokušaja zaštita rijeka bilo. Uz konstataciju da se u najzagađenijoj rijeci Mrežnici – koju zahvaljujući postsocijalističkoj deindustrijalizaciji i u donjem toku danas smatramo biserom – svakodnevno bilježi pomor biljnog i životinjskog svijeta, javnost se upoznaje s projektom pročistača otpadnih voda na Švarči.
Poput ISPA projekta u malom, niknuo je čudan uređaj za pročišćavanje zamišljen još davne 1955. kojem nije trebala pogonska energija, već samo gravitacija. I tada se koristio nekakav mulj i tada se govorilo o tome kako je taj otpad “izvanredno” gnojivo. Ali, negdje je, baš kao i kod danas kod crpne stanice “Grad”, zapelo između dobre ideje i izvedbe; uređaj je u kratkom roku pročišćavao sve manje otpadnih voda i ekološka euforija s početka teksta do njegovog kraja je splasnula je na defetističko besperspektivni ton. Nadajmo se da milijuna eura iz EU fondova i milijuni proračunskih kuna uloženih u “konačno rješenje” zaštite čistoće karlovačkih rješenja kroz ISPA projekt neće završiti kao eksperiment na Švarči s kraja sedamdesetih godina.
Prečišćivač na principu gravitacije, Karlovački tjednik, 23. kolovoza 1979.
U novije vrijeme apeli za zaštitu čovjekove okoline i za očuvanje prirodne ravnoteže u atmosferi i vodotocima sve su učestaliji. Razlog – zagađenost rijeka i prisustvo raznih štetnih materija u atmosferi u netolerantnoj količini poprima sve veće razmjere. Kad su u pitanju vodotoci, pouzdano se zna đa su najveći zagađivači industrijske otpadne vode i neriješeni sistemi kanalizacione odvodnje. Ovaj put neće biti riječi o karlovačkoj industriji koja, zbog nepostojanja prečišćavača, svoje industrijske otpadne vode direktno uključuje u rijeke, već o jednom, istina jedinstvenom, primjeru reguliranja odvodnje otpadnih vođa na našem području. Riječ je o prečišćivaču za domaćinske otpadne vode naselja “Jugoturbina” na Švarči, jedinom objektu te vrste koji je danas u funkciji na području zajednice općina Karlovac. Građevinski dio ovog uređaja izveden je još 1955. godine od kada je dvadeset godina stajao neiskorišten. 1973. godine, tadašnja “Cesta”, komunalno poduzeće iz Karlovca, OOUR “Kanalizacija”, uočila je problem osposobljavanja uređaja i tokom te godine prišlo se pregledu stanja i prikupljanju projektne dokumentacije te izradi elaborata o opravdanosti aktiviranja uređaja.
– Prečišćivač je, nakon što je nabavljena potrebna oprema, pušten u rad krajem 1975. godine. Prema gruboj kalkulaciji za radove na osposobljavanju uređaja utrošeno je 0,3 milijuna dinara, odnosno deset posto tadašnje ukupne vrijednosti investicije. Cilj osposobljavanja prvenstveno je bio zaštita recipijenta, odnosno rijeke Mrežnice, ističe Boris Borčić, referent za otpadne vode u OOUR-u “Kanalizacija”. Ovaj, relativno jeftin uređaj koji apsorbira kanalizacione otpadne vode naselja “Jugoturbina” (dvije tisuće stanovnika) proizvodi višestruke efekte.
– Prije svega, prečišćivač ne koristi nikakvu pogonsku energiju. Projektant je iskoristio pogodnu konfiguraciju terena tako da kanalizacija i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda rade na principu gravitacije. Baterija se sastoji od uređaja za mehaničko i biološko pročišćavanje, nakon čega obrađena voda odlazi u odvodni kanalo polja za sušenje mulja, kaže Borčić. Izdvojene plivajuće čestice, talog iz tzv. pjeskolova i nečistoće s grube rešetke deponiraju se na određenom mjestu u blizini uređaja. Mulj se vadi jednom godišnje i predstavlja izvanredno gnojivo za poljoprivredne kulture. Godišnje se iz pročišćivača izdvoji oko 50 kubika mulja. Laboratorijskim ispitivanjima utvrđeno je da se na ovaj način otkloni i do 70 posto otpadnih materija i gotovo potpuno uklanja lako taložive materije koje bi inače direktno ulazile u tokove Mrežnice. Međutim, s vremenom eksploatacije pokazuje se da uređaj više ne može da selekcionira otpadne materije u omjeru u kojem je to do sada vršio i da su potrebne određene opravke i remont. Stupanj pročišćavanja se konstantno smanjuje i prijeti opasnost da se, ukoliko se ne izvrše potrebne opravke, uređaj zatvori. Do kojih bi to posljedica dovelo, nije potrebno obrazlagati, naročito ako se ima u vidu da je Mrežnica najzagađenija od svih karlovačkih rijeka u kojoj se, gotovo svakodnevno, bilježi pomor biljnog i životinjskog svijeta.
Pripremio Tihomir Ivka