Ako je suditi po zadnjim novinskim napisima, Hrvatska s novom vlasti ima i novu koncepciju nizinske pruge Zagreb-Rijeka, što će reći da je projekt kojeg je stara vlast naručila od IGH još jedno bacanje proračunskog novca u vjetar. Po novoj, manje megalomanskoj i jeftinijoj koncepciji, pruga bi uglavnom pratila staru trasu osim nekih dijelova oko Delnica, ali za Karlovac stvari izgleda ostaju iste.
Prema objavljenoj karti i ta nova trasa bi trebala ići malo istočnije od Karlovca na Belaj, novu stanicu na trasi. Prema riječima predsjednika Uprave HŽ Infrastrukture Darka Peričića, plan završetka izvedbe je 2018. godine, brzina putovanja od Zagreba do Ogulina diže se na 200 km/h, a putovanje od Zagreba do Rijeke će trajati 2 sata. Trenutno, ako krenete iz Rijeke putničkim vlakom u 13,30 u Karlovcu ste (ako sve prođe u redu što je rijetkost) u 17,36, nevjerojatnih 4 sata i 6 minuta kasnije. Nizinska pruga je lijepa ideja, ali kako vjerovati izjavama ljudi koji nisu u stanju pet godina otvoriti pišljivu željezničku stanicu u Novom centru da će u pet godina izvesti najveći željezničku investiciju u zadnjih sto godina. Sve to skupa sliči priči o bazenu u Karlovcu, fatamorgani kojom se 40 godina opsjenjuje ljude u zgodan politički trenutak.
Kao argument da se u dogledno vrijeme ne moramo previše bojati izgradnje nizinske pruge u smislu lošeg aspekta ucrtane trase za Karlovac, izvlačimo 41 godinu star kratki tekst na istu temu. Čak su i obećane brzine koje se spominju iste…
“Do Rijeke dok trepneš”, Karlovački tjednik, 3. lipnja 1971.
Ako se usvoji prijedlog Riječana za izgradnju nove pruge Karlovac – Rijeka, već do kraja ovog decenija do Rijeke bi se mogli voziti brzinom od 200 kilometara na sat i za svega 40 minuta Karlovčani bi se našli ne moru. Planira se, naime da se izgradi nizinska pruga dolinom Kupe do Rijeke koja bi smanjila udaljenost do Rijeke za čitavih 66 kilometara, a njena prednost bila bi i u tome što bi se izbjegli usponi i mjesta gdje zimi snijeg zaustavlja željeznički saobraćaj. Projekt nove pruge trebalo bi se napraviti do 1974. godine. Na trasi pruge najteži radovi bili bi na 25 kilometara dugom tunelu u Gorskom kotaru. Najveći uspon pruge bio bi 7 promila (sadašnji iznosi čak i 30), najveća nadmorska visina bila bi 250 metara (sadašnja: 836 metara), a izgradnja od Karlovca do Rijeke iznosila bi 17 milijardi dinara.
Pripremio Tihomir Ivka