“Pokazali ste neviđenu upornost u počinjenju kaznenih djela. U mladih ste izazvali apatiju i dojam da ne treba raditi. Vi ste bili arhitekt sustava koji je bio samo nalik demokraciji.” Između ostalog i ovo je u obrazloženju presude bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu rekao sudac Turudić odrezavši mu deset godina i potvrdio tužnu istinu kako je riba u Hrvatskoj godinama smrdjela od glave. Sustavom korupcije, od one sitne, kapilarne do izvlačenja krupnih društvenih milijuna, političkom neodgovornošću na svim razinama, stavljanjem vlastitog interesa ispred onih općih ogadio nam je, zajedno sa svojim paževima, obećani Eldorado kapitalizma i demokracije. Godinama se trubi kako nas svjetonazorski ubija nasljeđe komunizma i ima u tome nešto, ali ironija je da je upravo jedan nadprosječno obrazovani čovjek, stasao životno i poslovno na Zapadu, odrastao u okruženju vjerničke obitelji gdje i zaređenja nisu bila rijetka pojava, od demokratskog okvira koji nas je trebao odvesti u bolji život, napravio grubu neslanu šalu. No, pohlepa nije datost određenog sustava, ona je jednostavno ljudska osobina i pitanje je političke volje u kojoj je mjeri želi suzbiti, malo to ima veze s demokracijom ili komunizmom.
Po tekstu iz vremena već dekadentnog socijalizma čini se da se prije kralo više; samo u Karlovcu 1976. tadašnje Okružno javno tužilaštvo podiglo je optužnice protiv nestvarne brojke od 101 direktora zbog privrednog kriminala. Ili su možda tada nadležne institucije samo bolje radile svoj posao?
“Krađa”, Karlovački tjednik, 14. travnja 1977.
U izvještajima svih karlovačkih pravosudnih ustanova (i organa gonjenja) za prošlu godinu, posebno je mjesto dato privrednom kriminalu i privrednim prijestupima, bolje rečeno govori se o porastu ove društvene opasnosti. Pominje se porast broja teških krađa društvene imovine, pljački, utaja, pronevjera i privrednih prijestupa. Kod ovih posljednjih, riječ je o težim povredama društvene i privredne discipline, a ti prijestupi predstavljaju veliku opasnost za čitav privredni sistem, jer narušavaju jedinstvo jugoslavenskog tržišta, stabilizacionu politiku, vanjskotrgovinski i devizni režim…
I dok Okružni privredni sud Karlovac upozorava na opasnost takvih privrednih prijestupa, Okružno javno tužilaštvo upozorava da do složenijih krivičnih djela privrednog kriminala dolazi najčešće u organizacijama udruženog rada gdje su nedovoljno razvijeni samoupravni odnosi i nema dobro organizirane kontrole poslovanja…
Kod privrednih prijestupa Okružno javno tužilaštvo iznosi podatak da je u prošloj godini zbog privrednih prijestupa bilo optuženo 55 direktora OOUR-a i OUR-a, 7 komercijalnih direktora, 39 direktora i šefova računovodstva, 40 poslovođa…Izrečene su 103 kazne pravnim osobama u iznosu od 1,3 milijuna dinara i 142 kazne odgovornim osobama u iznosu od 228 tisuća dinara…
Sve ove konstatacije, nedvojbeno, obavezuju na široku akciju. Pravosudni organi trebat će voditi tzv. primjereniju kaznenu politiku, a kada je riječ o djelima u povratu trebat će izricati više zaštitnih mjera kako bi se onima koji su jednom ili više puta posegnuli za društvenom imovinom, oduzela mogućnost da to učine ponovno.
Međutim, najšira akcija svakako će se morati povesti u udruženom radu. Morat će se još jednom proučiti suština rada samoupravnih radničkih kontrola i pomoći im u radu jer svaki je radnik u udruženom radu član samoupravne kontrole.
Pripremio Tihomir Ivka